Nerezine

Nerezine su mjesto na otoku Lošinju s tek nešto više od 350 stanovnika. Nalaze se na sjevernom dijelu Lošinja, na njegovoj istočnoj obali i prvo je mjesto u koje ćete na otoku doći nakon prelaska pokretnog mosta u Osoru, s otoka Cresa. Smještene su podno brda Osoršćice.

Povijest i znamenitosti Nerezina

Iz prapovijesnog razdoblja u okolici Nerezina pronađeno je više gradina. Njih su, čini se, Rimljani porušili. Iz doba rimske vladavine pronađeno je nešto nalaza, ali, barem za sada, nisu pronađeni ostaci naselja. Vjerojatno je ovaj cijeli prostor bio korišten za poljoprivrednu proizvodnju, kako bi se prehranio veliki i moćan Osor.

I u srednjem vijeku Nerezine su čvrsto vezane uz Osor. Mjesto će se formirati od kuća ratara i pastira, koji proizvode hranu za Osor, a tek kasnije će se više orijentirati prema moru, te postati ribari, pomorci i vrsni brodograditelji. Majstori iz Nerezina postali su nadaleko poznati po drvenim brodicama koje su gradili. Zanimljivo je da to maleno i staro brodogradilište postoji i danas, te djeluje u sklopu marine. Danas se bave uglavnom popravcima, ali se često na restauraciji nađu stare drvene ljepotice, pa se svakako vrijedi tamo prošetati. Možda budete dobre sreće.

U pisanim dokumentima Nerezine se spominju u 14. stoljeću, no da je mjesto postojalo i ranije svjedoče ostaci crkvice Sv. Marije Magdalene na obroncima Osoršćice, iz 12. ili 13. stoljeća. Ovu su crkvu vjerojatno osnovali benediktinci, a njeni ostaci se nalaze između vrhova Osoršćice Sv. Mikula i Televrin, o kojima će biti riječi kasnije.

Krajem 15. ili početkom 16. stoljeća osorska patricijska obitelj Draža, za obranu svojih posjeda, prvenstveno od gusara, podiže nedaleko Nerezina kaštel, malu utvrdu masivnih zidina, koju svakako vrijedi posjetiti.

Godine 1505. plemić iz obitelji Draža odlučuje sagraditi u Nerezinama franjevački samostan s crkvom Sv. Franje. Uz more je izgrađen samostan s klaustrom u kojem je cisterna i jednobrodna crkva. Gradnja je dovršena 1513. godine, za života donatora, pa on poklanja još 40 dukata za sliku velikog oltara. Trokatni renesansni zvonik podignut je kasnije. Gradio se od 1590. do 1604. godine. Pred crkvom Sv. Franje je mjesno groblje.

Nova crkvica Sv. Marije Magdalene gradi se iznad Nerezina 1534. godine i stoljećima je bila župna crkva. No, nekada su Nerezine bile veće mjesto nego danas. Bilo je tu preko 1500 stanovnika, pa je ova crkvica postala premala. Godine 1877. gradi se nova župna crkva, velika jednobrodna crkva Gospe od zdravlja. Crkva se nalazi na središnjem trgu u Nerezinama, Trgu Studenac, koji je bio poznat po izvoru vode, s kojeg se nekada opskrbljivalo stanovništvo Nerezina. Izvor je danas simbolično obilježen bunarom.

Gradnjom nove župne crkve, crkvica Sv. Marije Magdalene izgubila je na značaju. No, danas se to mijenja. Naime, nedavno je, uz dozvolu krčke biskupije, u ovoj crkvici postavljena izložba posvećena tradicijskom načinu života ovog kraja.

Nedaleko Nerezina, prema Osoru, nalaze se dva nekada susjedna sela, Mali i Veli Tržić. Danas su sela napuštena, te su tek susjedni kulturno-povijesni spomenici. Malo se toga o njima zna. Pretpostavlja se da je Mali Tržić stariji i ranije napušten. Pretpostavlja se da je u Malom Tržiću krajem 10. stoljeća rođen Gaudencije, kasnije osorski biskup i svetac. Podno Tržića ostaci su crkve Sv. Petra, izgrađene po želji Svetog Gaudencija, no malo je toga ostalo. Zašto posjetiti ova napuštena sela, kada se o njima gotovo ništa ne zna? Zato što zidovi ovih starih, napuštenih kuća jedini znaju pravu istinu o teškom životu koji je natjerao ljude da napuste svoje domove, gdje su njihovi pretci stoljećima živjeli, i odu zauvijek negdje u dalek i nepoznat svijet.

Sveti Jakov

Sveti Jakov maleno je ribarsko selo, s manje od 80 stanovnika, udaljeno tek 2 km od Nerezina.

Na groblju u Svetom Jakovu nalazi se romanička crkva Sv. Jakova, koja je 1624. godine proširena, tako da joj je dodana šira lađa. Godina proširenja glagoljicom je uklesana u pročelju crkve. Kod apside ove crkve pronađena su dva starokršćanska sarkofaga.

Župna crkva Sv. Marije u Svetom Jakovu potječe iz 19. stoljeća.

Osoršćica

Dok je za većinu primorskih mjesta more bilo glavni čimbenik razvoja turizma, kod Nerezina to nije slučaj. Turizam u Nerezinama počinje 1887. godine, kada se austrougarski prijestolonasljednik i ljubitelj planinarenja Rudolf Habsburg penje na najviši vrh Osoršćice, Televrinu, na 589 metara nadmorske visine, i ostaje oduševljen.

Zaista, Osoršćica je pravi biser u zaleđu Nerezina. Gorje je to koje će s oduševljenjem posjetiti brojne skupine ljudi s potpuno različitim interesima: planinari, biolozi i botaničari, speleolozi, hodočasnici, zaljubljenici u povijest, čak i astronomi.

Osoršćica predstavlja pravi prirodni botanički vrt. Na njoj je zabilježeno čak 736 biljnih vrsti. Ona predstavlja sjevernu granicu za nekoliko sredozemnih biljaka, među najpoznatijima tu je ružmarin. Također je zanimljiva pojava hrasta oštrika /Quercus coccifera), kojeg su vjerojatno ovamo donijeli stari Grci. Održao se na Osoršćici već više od 2 tisuće godina, ali se dalje ne širi. Vazdazelenom dijelu šumskog pokrova temeljno obilježje daje hrast crnika, poznat po izuzetno tvrdom i izdržljivom drvu, no neki dijelovi Osoršćice pokriveni su hrastom meduncem, listopadnim stablom svojstvenim za kopnene krajeve s umjerenom klimom. Na tim dijelovima, naći ćete biljke karakteristične za hladnije krajeve, kao što je bijeli gavez, pomiješane s mnogim toploljubivim biljkama listopadnih šuma. Na vrhovima Osoršćice naći ćete i crni grab, a na Osoršćici živi i jedna endemična vrsta, lošinjski divlji luk.

Za vrh Sv. Mikula, na 557 metara nadmorske visine, mnogi će reći da je najljepši vrh na Lošinju. Na njemu se nalazi stara kapelica Sv. Nikole (Mikule), izgrađena od tesanog kamena. Malena, a fascinantna. Fascinantna zbog volje i želje ljudi da je ovdje sagrade, a još fascinantnija zbog činjenice da je Sv. Nikola zaštitnik pomoraca i putnika, a ona, stalno otvorena, pruža zaštitu nebrojenim putnicima namjernicima od sunca, kiše, nevremena, ili pak samo mjesto gdje će nakratko odmoriti. U kapelici se nalazi planinarska upisna knjiga. Svakako upišite koju riječ i ostavite trag da ste bili tamo. Najviši vrh Osoršćice je Televrina (589 m). S vrha seže lijep pogled, a za dobra vremena mogu se vidjeti čak i planine Gorskog kotara, Triglav i otoci oko Zadra. Podno Televrina, s istočne strane nalazi se spilja Sv. Gaudencija.

Sveti Gaudencije bio je osorski biskup u prvoj polovici 11. stoljeća. Ljudima, a osobito svećenicima zamjerao je brojne grijehe, no osobit problem je nastao kada je osorskom plemstvu zamjerio brakove između supružnika u krvnom srodstvu. To je bio razlog zašto su ga iz Osora protjerali. Gaudencije je bio benediktinac, sljedbenik Svetog Romualda, te se, po uzoru na njega, odlučuje na samotnjački život u spilji na Osoršćici, koja danas nosi njegovo ime. Ovdje je, kako legenda kaže, prokleo zmije otrovnice. Vjerovali mi u tu legendu ili ne, činjenica je da na Lošinju i Cresu zmija otrovnica nema. Kažu čak da donese li netko otrovnicu na ove otoke, ona odmah ugiba, no nemamo baš nikakve želje provjeriti istinitost ove tvrdnje. Zanimljivo je da su ljudi koji su morali napustiti ove otoke, odlazili u spilju Sv. Gaudencija i uzimali iz nje kamenčić, kako bi ih štitio od ugriza otrovnica. Danas to rade i turisti.

Zapadno od vrha Televrina nalazi se Vela Jama, vodoravna spilja u kojoj su pronađeni ostaci keramike i čovjekov alat star oko 10.000 godina.

Na grebenu Mažova gora, na 274 metra nadmorske visine, nalazi se planinarski dom, uređen u bivšoj talijanskoj vojnoj karauli. Tu se možete odmoriti, okrijepiti i pojesti neka jednostavnija jela. 16 osoba može i prespavati u zajedničkoj spavaonici. Kako je dom udaljen od naselja i svjetala, noću je ovo popularno mjesto za promatranje zvjezdanog neba.

Plaže

Nerezine imaju nekoliko uvala, uglavnom šljunčanih, koje su povezane šetnicom uz more.

Jedna od najpoznatijih plaža je ona u uvali Galboka, na samom ulazu u mjesto. Plaža je uglavnom šljunčana, sa sitnim šljunkom, no ima i betoniranih i stjenovitih dijelova. U neposrednoj blizini je borova šuma, koja će osigurati prirodan hlad. Dodatnih sadržaja na ovoj plaži nema.

Šljunčana plaža kampa Lopari opremljena je tuševima, igralištem za djecu, te kafićem.

Ridimutak je plaža udaljena oko 1 km od Nerezina prema Osoru. Do nje je moguće doći i automobilom, no tek 15-tak minuta lagane šetnje je dovoljno. To je uglavnom šljunčana plaža na kojoj je moguće unajmiti razne plažne rekvizite. Na plaži se nalazi bar, koji se u večernjim satima pretvara u noćni klub, te zabava na ovoj plaži traje do ranih jutarnjih sati.

Između Nerezina i Svetog Jakova nalazi se stjenovita plaža Studenac.

Smještaj, gastronomija, zabava

Smještaj je u Nerezinama moguće naći u dva manja hotela, dva kampa, te u brojnim apartmanima i sobama kod privatnih iznajmljivača. U Svetom Jakovu na raspolaganju su samo apartmani i sobe u privatnom smještaju.

U delicijama ovog kraja možete uživati u jednom od nekoliko kvalitetnih restorana i konoba Nerezina.

Zabavu u večernjim satima možete potražiti u jednom od brojnih kafića, ili u beach baru na već spomenutoj plaži Ridimutak. Tijekom ljetnih mjeseci u Nerezinama se održavaju brojne manifestacije, od kojih ćemo istaknuti pučku feštu na dan Svete Marije Magdalene, 22. srpnja, Nerezinske ljetne igre, krajem srpnja i početkom kolovoza, kada se domaćini nadmeću s gostima u brojnim zanimljivim sportovima, te Nerezinsku regatu barki na jedra, u rujnu. U Svetom Jakovu zanimljiva je pučka fešta na dan Sv. Jakova, 25. srpnja.

Dolazak u Nerezine

Nerezine se nalaze na otoku Lošinju, na koji se dolazi s otoka Cresa preko pokretnog mosta u Osoru. Na otok Cres, pak, vozi trajekt iz Valbiske na otoku Krku, koji je povezan s kopnom mostom, ili iz Brestove u Istri.

Izravno se autobusom može doći iz Zagreba ili Rijeke, a tijekom ljetnih mjeseci i iz Ljubljane.

Najbliža međunarodna zračna luka je Pula, udaljena manje od 50 km, no jednostavnije je doći autobusom iz Omišlja na Krku, gdje se nalazi riječka međunarodna zračna luka, tek koji kilometar udaljenija od pulske. Na obje ove zračne luke leti više niskotarifnih kompanija iz brojnih europskih gradova.