Cres i Lošinj, cresko-lošinjsko otočje

Cresko-lošinjsko otočje je skupina otoka u Kvarnerskom zaljevu. Čine ih dva velika otoka, Cres, kao najveći Jadranski otok, i Lošinj, pet manjih naseljenih otoka: Unije, Susak, Ilovik, te Male i Vele Srakane i čitav niz manjih, nenaseljenih otočića. Otočje se sastoji od ukupno 36 otoka, otočića i hridi.

Povijest i znamenitosti

Najstariji pronađeni tragovi prisutnosti ljudi na otočju potječu još s kraja paleolitika. Na «Apsirtovim otocima» iz starogrčke legende o Argonautima i Zlatnom runu osobito je živo bilo u brončano i željezno doba. Na Cresu je otkriveno 19, a na Lošinju 18 gradina iz tog doba. Valja napomenuti da su Cres i Lošinj tada, ili barem u jednom dijelu tog razdoblja, bili jedan otok, a tek kasnije umjetno prokopanim plovnim kanalom podijeljen na dva. Barem 3 su gradine bile na Unijama, a bilo ih je i na Susku, Iloviku, Velim Srakanama. Bilo je to doba kada je čovjek otkrio i razvijao trgovinu i pomorstva, pa ovakva gusta naseljenost ne treba čuditi, jer se otočje nalazi na važnom plovnim putu.

Nakon rimskog osvajanja broj naselja je racionaliziran. Dobar dio je napušten, a ona zadržana ubrzano rastu i razvijaju se. Tako ćete na Cresu naći čak 3 mjesta koja se mogu pohvaliti s neprekidnom naseljenošću u zadnjih 4000 godina, Osor, Lubenice i Beli. Neki će ovdje uvrstiti i četvrto, grad Cres, no ipak je vjerojatnije da se današnji Cres nalazi tek na mjestu gdje je bila luka prapovijesne gradine, a kasnije rimskog grada Crepse.

Lošinj, a čini se i otok Unije, u rimsko vrijeme slabo su naseljeni, te postaju velike poljoprivredne površine namijenjene prehrani sve većeg, bogatijeg i moćnijeg grada Osora. Tako ostaje sve do 13. stoljeća, kada se nekoliko obitelji naseljava na Lošinj i nastaju najprije današnji Veli Lošinj, a potom i Mali Lošinj.

Otočje su do dolaska Rimljana, a i kasnije, nastanjivali Liburni čiji su gradovi nesumnjivo imali snažne trgovačke veze sa starim Grcima, a ne treba isključiti mogućnost da su Grci na otočju imali svoju koloniju. Isto tako ne treba isključiti mogućnost da su tu bili i Histri. Poprilično smo sigurni da je tu, osobito kod Belog, bilo i Kelta, no to će tek povijest trebati potvrditi. Hrvati na otočje dolaze vjerojatno krajem 7. ili u 8. stoljeću.

Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva otočje je pod kratkom vlašću Ostrogota, a zatim u sklopu Bizanta. Osor tada postaje središte biskupije, te se i zbog toga dodatno razvija i značaj mu raste.

Od 11. stoljeća otočje je dio kraljevine Hrvatske, te kasnije Hrvatsko-ugarskog kraljevstva, uz povremena razdoblja mletačke vlasti, do početka 15. stoljeća, kada dolazi pod trajnu vlast Venecije, sve do pada Mletačke Republike 1797. godine.

Venecija ukida autonomiju Lubenicama i Belom, a Osor je iz niza razloga već počeo propadati, prvenstveno zbog gubitka važnosti prokopanog kanala i malarije koja se širila iz zapuštenih rimskih solana, te grad Cres postaje upravno središte i ubrzano se razvija.

Mali Lošinj doživljava svoj procvat kasnije, kada se prvotno poljoprivredno stanovništvo okreće pomorstvu i brodogradnji, te vrhunac doseže u 19. stoljeću, s najvećom trgovačkom flotom na Jadranu i 11 brodogradilišta. Iako je Mali Lošinj doživio udarac kada se su parobrodi počeli potiskivati jedrenjake, i danas je ostao najveći grad na otočju i najveći otočni grad Jadrana.

Poslije pada Venecije otočje je pod kratkotrajnom austrougarskom, pa francuskom vlašću, a nakon pada Napoleona ponovo u sklopu Austrougarske, do kraja prvog svjetskog rata. Tada je kratkotrajno dio Kraljevine SHS, a Rapalskim ugovorom s kraja 1920. godine dolazi pod Italiju. Poslije 2. svjetskog rata dio je Hrvatske u sklopu Jugoslavije, a od 1991. dio samostalne Hrvatske.

Što posjetiti?

Osor, grad muzej. Danas maleni gradić, a tisućama godina jedno od najvažnijih središta Jadrana. Grad koji, unatoč brojnim i opsežnim istraživanjima, još uvijek krije mnoge tajne koje će nas u budućnosti, kada ih otkrijemo, zasigurno zadiviti.

Lubenice, još jedan grad muzej. Kada budete dolazili i ukaže Vam se prvi pogled na Lubenice, vjerojatno ćete pomisliti da ste se nekim čudom našli u Međuzemlju ili nekom drugom svijetu iz bajke. Možda i jeste, Lubenice su zaista bajkovito mjesto.

Beli, treće mjesto koje priča tisućama godina stare priče. Pogledajte jedini očuvani rimski most na istočnoj obali Jadrana, prošećite šetnicama Tramuntane i upoznajte bjeloglave supove koji ovdje žive, prekrasnu, a rijetku i vrlo ugroženu pticu, koja je na otok Cres došla davno prije ljudi, a danas joj je ostao jedno od posljednjih staništa.

Osoršćicu, gorje u zaleđu Nerezina, koja svojom raznolikošću biljnih vrsta predstavlja pravi prirodni botanički vrt, mjesto gdje se mediteranska vegetacija pomiješala s onom kontinentalnom, mjesto gdje je u spilji živio Sveti Gaudencije i protjerao zmije otrovnice s cresko-lošinjskog otočja.

Grad Cres, s brojnim kulturno-povijesnim znamenitostima, koji je unatoč činjenici da je postao upravno i turističko središte, uspio u potpunosti očuvati izgled i karakter srednjovjekovnog gradića.

Mali i Veli Lošinj, relativno mlade gradove, koji su u kratko vrijeme uspjeli sustići i prestići tisućugodišnjake. Mjesta koja se zbog svojih mikroklimatskih karakteristika smatraju klimatskim lječilištima s izuzetno blagotvornim djelovanjem na dišne putove tijekom cijele godine. Mjesta u čijem je podmorju pronađen najbolje sačuvan kip starogrčkog Apoksiomena.

Upoznajte brojnu populaciju dobrih dupina koji žive u moru oko cresko-lošinjskog otočja i institut Plavi Svijet u Velom Lošinju, koji se o njima, ali i o kornjačama i drugim stanovnicima mora brine.

Susak, pješčani otok, jedinstven po svojim geološkim svojstvima, a zbog relativne izoliranosti tijekom stoljeća, poznat i po jedinstvenoj etnografiji.

Posjetiti valja i Punta Križa, mjesto, ali i cijelu regiju na krajnjem jugoistoku otoka Cresa, s brojnim lijepim uvalama, ovcama koje slobodno pasu, šumama hrasta crnike, te brojnim usamljenim crkvama i njihovim ostacima, koje su još neistražene, a kriju mnoge tajne i zasigurno fascinantne priče.

Valun, maleno mjesto na Cresu, s jedinstvenim dvojezičnim i dvografijskim natpisom iz 11. stoljeća, Valunskom pločom.

Ne propustite ni otok Unije, otok maslina s brojnim i slabo istraženim prapovijesnim i antičkim spomenicima.

Plaže

Teško je općenito i nepristrano govoriti o plažama cresko-lošinjskog otočja, jer su se našle u «nepravednoj» konkurenciji većeg broja creskih plaža izuzetne ljepote. No, ipak pokušajmo.

Na svim ovim otocima i u svim mjestima postoje brojne lijepe plaže, s kristalno čistim morem. Naći ćete tu i uređene plaže s bogatom ponudom dodatnih sadržaja i ugostiteljskim objektima, a još je više prirodnih plaža, pa i onih u skrovitim uvalama za one koji ne vole gužvu.

Vrlo je moguće da se na Cresu nalazi najgušća koncentracija na Jadranu onih plaža koje ćemo svrstati u kategoriju prekrasnih, izuzetnih. To su plaže na kojima se ne morate kupati da biste uživali, za uživanje je već dovoljno gledati ih. U tu kategoriju svrstat ćemo dvije plaže kod Lubenica, dvije plaže kod Valuna, plažu Meli na jugoistoku otoka, plažu Mali Bok kod Orleca, plažu u uvali Koromačna kod Beleja i reći da smo ih sigurno barem nekoliko koje u ovu kategoriju ulaze zaboravili.

Gastronomija

Na ovim otocima, koji obiluju autohtonim začinskim biljem, ovce slobodno pasu u prirodi cijele godine, zahvaljujući blagoj klimi. Zbog toga su janjetina i ovčji sir nadaleko poznati i cijenjeni.

Također je poznato i cijenjeno maslinovo ulje, s brojnim nagradama i priznanjima od najdavnijih dana do danas.

Ne treba zaboraviti da je ovo i ribarski kraj, a čisto more bogato je kvalitetnom ribom

Susak je ne tako davno bio praktički jedan veliki vinograd i tamošnje vino je bilo nadaleko cijenjeno. Zatim je vinogradarstvo zamrlo, no danas se opet obnavlja i vino je opet vrhunsko. Vrhunske su i rakije i likeri Lošinja, pripremljeni s aromatičnim začinskim i ljekovitim biljem.

Dodamo li svemu tome velik broj kvalitetnih restorana gotovo u svim mjestima na otočju, lako se da zaključiti da je gastronomska ponuda cresko-lošinjskog otočja raznolika, bogata i izuzetna. Nerijetko će pravi gurmani odabrati ovaj kraj kao svoje odredište za godišnji odmor prvenstveno iz razloga da bi uživali u delicijama lokalne kuhinje.

Aktivni odmor i zabava

Ljubitelji aktivnog odmora na otočju će pronaći brojne zanimljive sadržaje. Na svim su otocima brojne uređene šetnice i biciklističke staze, planinari će uživati na Ososršćici i brežuljcima Tramuntane, avanturisti znaju uživati istražujući «pitomu divljinu» Suska, a sve ljubitelje aktivnosti u prirodi veseli činjenica da na otočju nema zmija otrovnica.

U podmorju otočja više je zanimljivih lokacija za ronjenje, kako olupina brodova od antičkih vremena, pa sve do 20. stoljeća, tako i prirodnih podmorskih atrakcija. U više mjesta djeluju ronilački klubovi.

Na Cresu je poprilično alohtone divljači, pa je popularan među lovcima, osobito predio Punta Križa.

U mjestima, osobito većim gradovima Malom Lošinju i Cresu, djeluju brojni sportski klubovi, s raznim sportskim terenima, te su mogućnosti bavljenja sportom raznolike. Također se, osobito u ljetnim mjesecima, organiziraju brojne sportske manifestacije, od kojih je posjetiteljima često najzanimljivije sudjelovanje u onim s ne toliko uobičajenim i starim sportovima.

Za ljubitelje noćnog života i zabave na raspolaganju su brojni kafići i beach barovi, te diskoteke u gradu Cresu i Malom Lošinju. Organiziraju se brojne manifestacije, fešte, koncerti, kulturni događaji i izložbe. Ljubitelji dobre hrane i zabave najčešće će uživati na pučkim feštama, dok će ljubitelji klasične glazbe često doći ovamo kako bi uživali u koncertima tijekom tradicionalnih Osorskih glazbenih večeri ili Lubeničkih glazbenih večeri.

Dolazak na cresko-lošinjsko otočje

Na otoke Cres i Lošinj moguće je doći automobilom. Otok Cres je povezan s kopnom dvjema trajektnim linijama. Iz mjesta Brestova u Istri trajekt vozi u Porozinu na Cresu, a s otoka Krka, koji je mostom povezan s kopnom, iz Valbiske, trajekt vozi u Merag, nedaleko grada Cresa. Trajekti na ovim linijama su vrlo česti, osobito u ljetnim mjesecima, a vožnja traje tek 20-tak minuta.

S Cresa se na Lošinj dolazi okretnim mostom u Osoru.

Izravna autobusna linija za mjesta na glavnoj otočnoj prometnici koja povezuje gradove Cres i Mali Lošinj, te Veli Lošinj, postoji iz Zagreba i Rijeke, a u ljetnim mjesecima i iz Ljubljane. U ostala mjesta na ova dva otoka moguće je doći lokalnim autobusnim linijama.

Na ostale otoke nije moguće doći automobilom i na njima automobila niti nema. Najpouzdanija je veza za njih brodska linija iz Malog Lošinja, koja vozi svakodnevno. Također postoji katamaranska veza iz Rijeke, za sve ove otoke, uključujući i Cres i Lošinj, a u ljetnim mjesecima i katamaranska veza koja povezuje Pulu i Zadar.

Najbliže međunarodne zračne luke su u Puli, te riječka, kod Omišlja na susjednom otoku Krku. U obje zračne luke leti nekoliko niskotarifnih kompanija iz brojnih europskih gradova.

Na otoku Lošinju postoji manji aerodrom, no koliko nam je poznato, tamo nema redovnih linija. U ponudi su panoramski, ali i taksi letovi za brojne europske zračne luke. Ukoliko ste sretan vlasnik privatnog zrakoplova ili helikoptera, lošinjski aerodrom bi Vam mogao biti zanimljiv.