Pretraga po karti
Apartmani Fažana - u privatnom smještaju su najbolje ocijenjeno jeftini apartmani. Fažana je mjesto odakle se ide na Brijune . Kušajte srdele i fažansko maslinovo ulje.
Fažana je gradić s nešto više od 2000 stanovnika, smješten na južnom dijelu zapadne istarske obale. Nalazi se tek nekoliko kilometara sjevernije od Pule , kulturnog i gospodarskog središta Istre, a Fažanskim kanalom dugim oko 9 km, a širokim od 1,5 do 4,5 km odijeljena je od Brijunskog otočja, nacionalnog parka i danas popularnog turistièkog odredišta do kojeg se stiže baš preko Fažane ...
Apartmani i privatni smještaj u mjestu Fažana. Apartmani Hrvatska najbolje ocijenjeno jeftini apartmani , sobe i kuće za odmor u Fažana.
Direktnim kontaktom s vlasnikom Apartmani Hrvatska omogućuje Vam jeftine cijene najma smještaja, bez agencijske provizije!
Vjerujemo kako ćete u ponudi Apartmani Hrvatska pronaći apartman upravo po Vašem ukusu u mjestu Fažana i uživati u Vašem odmoru!
Apartmani Fažana - u privatom sm,ještaju na raspolaganju su apartmani. Fažana je mjesto odakle se ide na Brijune . Kušajte srdele i fažansko maslinovo ulje
U mjestima u blizini, na raspolaganju su Vam apartmani: Pula (9 km od Fažane) i Medulin (18 km od Fažane), te apartmani kod privatnih iznajmljivača u mjestima Peroj ( 3 km od Fažane), Banjole (16 km od Fažane) i Premantura (20 km od Fažane)). Također Vam Apartmani Hrvatska može ponuditi smještaj u slijedećiom mjestima: Poreč , Rovinj , Novigrad , Vrsar , Funtana , Bale , Trgetari , Kaštelir , Rabac , Labin , Umag
U Fažani je nekoliko lijepih i uređenih šljunčanih i betoniranih plaža, a polako cijela obala uz fažanski lungomare, šetnicu uz more prema Valbadonu, mjestu južno od Fažane, postaje jedna velika plaža.
Na plaži Dječje igralište naći ćete, kako i samo ime govori, sadržaje s kojima će se djeca zabaviti. Plaža je u potpunosti prilagođena osobama s invaliditetom. Ulaz u more je blag, a na plaži se može pronaći prirodnog hlada u sjeni krošnja stabala. Na plaži postoje tuševi, moguće je unajmiti ležaljke i suncobrane, a tu je i nekoliko ugostiteljskih objekata. Razonoditi se možete na terenima za odbojku na pijesku i na travi, te boćalištu.
Plaža Badel nalazi se ispred istoimene nekadašnje tvornice, danas srušene. Nedavno je, prema ideji sedmogodišnjeg dječaka iz Fažane, ovo postala prva službena istarska plaža za noćno kupanje. Na plaži se nalazi beach bar, tuševi, a moguće je unajmiti suncobrane i ležaljke.
Plaža San Lorenzo je kod ranije spomenute austrijske vile. Na plaži su tuševi, mogu se unajmiti plažni rekviziti, a tu je i ugostiteljski objekt.
Nedaleko Fažana, prema sjeveru, je kamp Pineta, s lijepom plažom na kojoj je bogata ponuda dodatnih sadržaja. Na plaži su tuševi, trampolin, tereni za odbojku na pijesku, košarku, mali nogomet, mini golf, boćanje, te stolovi za stolni tenis. Moguće je unajmiti razne plažne rekvizite, te pedaline.
Ljubitelji šetnje uživat će na fažanskoj šetnici uz more, koja povezuje Fažanu s Valbadonom na jugu, a nastavlja se i sjeverno od Fažane. Fažanska biciklistička staza duga 12 km uređena je i obilježena, a na nju se nastavljaju i druge istarske biciklističke staze. Provest će Vas kroz mnoge znamenitosti i prirodne ljepote Fažane i njene okolice.
Roniocima će sve potrebne usluge pružiti ronilački centar. Tamo možete pohađati tečajeve ronjenja, te s njima ići na organizirane urone, istražiti olupine potonulih ili potopljenih brodova, podmornicu, ili pak prirodne ljepote podmorja. Manje hrabri će djelić podmorja moći doživjeti dnevnom ili noćnom vožnjom polupodmornicom. Valja napomenuti da polupodmornica ne zaranja pod vodu. U svakom trenutku možete izaći na njenu palubu.
U Fažani postoji mogućnost organiziranog odlaska u ribolov s ribarima. Bit će to svakako vrlo zanimljivo iskustvo. Želite li se i sami okušati u ribolovu, bit će Vam potrebna ribolovna dozvola, koju možete nabaviti u ribolovnom klubu u obližnjem Valbadonu.
U Fažani ćete naći terene za mnoge sportove, a osobito valja istaknuti golf teren na obližnjim Brijunima. To je teren s 18 rupa, površine 5850 kvadratnih metara.
Istarska kuhinja poznata je po svojoj raznolikosti, te bogatstvu i raskoši okusa autohtonih jela, no priču o gastronomskoj ponudi Fažane počet ćemo s jednom čestom plavom ribom, sardelom. Gastronomski stručnjaci će vrijednost sardele često podcijeniti, no fažanski ribari dobro znaju da je baš sardela prehranila njih i njihove pretke, kroz generacije i stoljeća. U Fažani je nekoliko manifestacija tijekom ljetnih mjeseci posvećeno upravo sardeli, vidjet ćete na njima i naučiti mnogo toga o ribolovu, ali i o pripremi sardela na razne načine. Dakako, imat ćete i priliku uvjeriti se kako jela od sardele mogu biti ukusna, kada se spreme na pravi način. Prošećite Cestom sardela, koja povezuje nekoliko kvalitetnih restorana koji u svojoj ponudi imaju specijalitete od sardela, stotinjak jela od ove ribe spremljene na različite načine. Na radionicama Male ribarske akademije Sardela, koje se održavaju svake srijede na rivi, besplatne su, a uz ribare na njima sudjeluju animatori koji program vode na stranim jezicima, naučiti ćete razne ribarske vještine i trikove, no isto tako kako pravilno pripremiti usoljene sardele.
Kada govorimo o specifičnostima gastronomske ponude Fažane, svakako treba spomenuti fažansko maslinovo ulje. Hvalospjeve su mu pisali još stari Rimljani, proglašavajući ga jednim od najboljih u Rimskom Carstvu.
Fažanski će Vam restorani i konobe na najbolji predstaviti razne istarske specijalitete, bilo da se radi o specijalitetima od ribe i plodova mora, ili o istarskoj maneštri, koju će svaki kuhar spremiti na svoj specifičan način, jelima od divljači, raznoj tjestenini – fužima, pasuticama, njokima, pljukancima… kojima će prilog biti razni umaci ili žgvacet, istarskom pršutu, kobasicama ili ombolu, ili pak istarskoj supi, spremljenoj od crnog vina s poprženim kruhom, za koju je teško reći da li je jelo ili piće.
Fažana je poznata i po svojim vinima, prvenstveno po malvaziji.
Zabavu u večernjim satima možete potražiti u jednom od mnogobrojnih kafića ili beach barova, ili se zaputiti u neku od diskoteka obližnje Pule. Pula je od Fažane udaljena oko 9 km, povezane su autobusnom linijom lokalnog javnog prijevoza, no autobus na ovoj liniji prestaje voziti već oko 20 sati. Stoga će Vam za večernji izlazak u Pulu, ne idete li vlastitim automobilom, taksi biti jedino rješenje.
Tijekom ljetnih mjeseci u Fažani se održavaju brojne i razne kulturne i gastronomske manifestacije, pučke i ribarske fešte i koncerti. Ribarske su večeri svakog petka, kada dobre zabave i dobre hrane sigurno neće nedostajati. Fešta od sardela u kolovozu je gastronomsko-zabavna manifestacija s dugom tradicijom, a u srpnju ne propustite manifestaciju Rimski Valbadon, u obližnjem Valbadonu do kojeg se iz Fažane možete prošetati šetnicom uz more.
Iz zapadne i središnje Europe vjerojatno je najbolje automobilom stići preko graničnog prijelaza Plovanija, kod Buja, a zatim Istarskim ipsilonom. Na čvoru Kanfanar nastavljate prema Puli, a Istarski ipsilon napuštate na čvoru Vodnjan. Vodnjan je od Fažane udaljen manje od 7 km, a do Fažane ćete od tamo stići Fažanskom, odnosno Vodnjanskom cestom. Iz istočne Europe i drugih dijelova Hrvatske krenite prema Rijeci, a zatim na Istarski ipsilon i kroz tunel Učka. Na čvoru Kanfanar krećete prema Puli, a zatim nastavljate kao i putnici iz zapadne i središnje Europe.
Do Fažane prometuje tek jedna autobusna linija međugradskog prometa i to samo dva puta tjedno. Ovaj autobus u Fažanu dolazi iz Vinkovaca, preko Đakova, Slavonskog Broda, Zagreba i Rijeke. Obližnja Pula, međutim, dobro je povezana autobusnim linijama s praktički svim gradovima Hrvatske, a u nju vozi i nekoliko međunarodnih autobusnih linija. U Pulu također možete stići vlakom iz Zagreba i Ljubljane, te brodom iz Trsta i Venecije. Od Pule do Fažane vozi autobus lokalnog javnog prijevoza, nekoliko puta dnevno, a kako se radi o udaljenosti od oko 9 km, niti cijena taksija od Pule do Fažane neće biti prevelika.
Međunarodna zračna luka Pula od Fažane je udaljena 13 km. U nju leti i nekoliko niskotarifnih avioprijevoznika, povezujući je s brojnim europskim gradovima, osobito tijekom ljetnih mjeseci. U zračnoj je luci moguće unajmiti automobil, organiziranim prijevozom stići do Pule, a zatim lokalnim autobusom do Fažane, ili pak taksijem izravno iz zračne luke do Fažane.
Kako je obližnja Pula još od antičkog doba bila velik i važan grad, povijest Fažane čvrsto je vezana uz Pulu, s kojom je gotovo uvijek dijelila sudbinu. Na području Fažane u antičko se doba nalazila velika keramičarska radionica, za čije se postojanje već dugo vremena znalo, zahvaljujući amforama s njenim žigom pronađenim od Podunavlja, pa sve do Rima. Njeni su ostaci, odnosno ostaci keramičarske peći, pronađeni tek u ovom stoljeću, prilikom uređenja današnjeg Župnog trga. Osim keramičarske radionice, ovdje su u antičko doba postojale i mnogi drugi objekti, građevine, ruralne vile i slično. Praktički gdjegod se u Fažani obavljaju kakvi radovi i iskopa zemlja, nailazi se na ostatke iz antičkog doba. Kada šećete fažanskim pločnicima, valja znati što se krije ispod njih.
Fažanska keramičarska radionica nastala je vjerojatno početkom 1. stoljeća. Njeni su vlasnici bili senatorska obitelj Lecanii, a pretpostavlja se da je njima pripadala i dosad najveća pronađena antička vila na istočnoj obali Jadrana, na Velikom Brijunu. Godine 78. Caius Laecanius Bassus umire bez nasljednika, pa radionica dolazi u carski posjed. Najpoznatija je po proizvodnji amfora, u kojima se vrlo cijenjeno fažansko maslinovo ulje i vino izvozilo diljem Carstva, no proizvodio se ovdje i crijep, cigle, razno posuđe i drugi keramički proizvodi. Radionica je radila do kraja 2. stoljeća, a nakon toga glavne će djelatnosti stanovnika Fažane biti poljoprivreda, prvenstveno maslinarstvo i vinogradarstvo, te ribarstvo. Tako će zapravo ostati sve do početka 20. stoljeća.
Život se u Fažani nastavlja i u ranom srednjem vijeku. Još u kasnoj antici, u 5. stoljeću, pripast će feudu sv. Apolinara u vlasništvu ravenske crkve, u sklopu kojega će ostati sve do početka 11. stoljeća, kada je darovana pulskim biskupima. U tom periodu izmjenjivat će se razni feudalni vladari, crkveni i plemićki.
Najstarija sačuvana građevina i vrijedna kulturno-povijesna znamenitost Fažane crkva je Sv. Elizeja. Ova je jednobrodna crkvica s poligonalnom apsidom izgrađena u 6. stoljeću, na temeljima rimske vile rustike. Nekada je imala zvonik na preslicu, a ostaci preslice postoje i danas. Vjeruje se da je također imala trijem, lopicu, koja je izgorjela u 18. stoljeću. U crkvu je ugrađeno nekoliko spolija iz antičkog doba, no vjerojatno je i cijela izgrađena od kamena s antičkih ruševina. U njenoj se okolici i danas mogu vidjeti ostaci antičkih građevina. Pronađeni su ostaci cisterne, te vjerojatno hrama posvećenog nekom antičkom božanstvu. Ispred crkve Sv. Elizeja pronađeno je nekoliko ranokršćanskih grobova uklesanih u živu stijenu, a kameni fragmenti s ranokršćanskim motivima mogu se pronaći i u suhozidima oko crkve. Crkva Sv. Elizeja nije u samoj Fažani, već je od nje udaljena manje od kilometra prema sjeveroistoku. Nekoć je oko nje bilo naselje, koje je s vremenom nestalo, pa je danas okružena maslinicima.
Župna crkva Sv. Kuzme i Damjana nalazi se u središtu Fažane, nedaleko mora i na najnižoj nadmorskoj visini od svih crkava u Istri , od samo jednog metra. Često ćete u literaturi pročitati da se radi o kasnogotičkoj crkvi iz 15. stoljeća, koja je kasnije barokizirana i svoj današnji izgled dobila 1688. godine, no to baš i nije potpuno točno. U 15. stoljeću je svakako pregrađivana i dograđivana, a neki od gotičkih elemenata iz te pregradnje vidljivi su i danas, no prilikom restauracije potkraj prošlog stoljeća pronađeni su ostaci romaničkih prozora, vjerojatno iz 12. stoljeća. Spoliji u njenim zidovima potječu iz 8. stoljeća i bez sumnje pripadaju crkvi koja je ovdje stajala prije romaničke faze današnje crkve Sv. Kuzme i Damjana. Uostalom, najstariji dijelovi temelja današnje crkve datiraju se u 6. stoljeće. Zvonik je samostojeći, uz crkvu, a zidovi crkve bili su oslikani freskama u 16. stoljeću, od kojih su danas ostali tek tragovi. Crkva Sv. Kuzme i Damjana krije još jednu tajnu i zanimljivost. Naime, njen romanički dio danas je sakristija, međutim, čini se da je neko vrijeme i nakon gradnje gotičke crkve u 15. stoljeću bio zaseban sakralni objekt, te da su postojale dvije crkve posvećene istim titularima, koje su dijelile jedan zajednički zid. Najvjerojatnije su ova dva sakralna objekta spojena u jedan pregradnjom 1688. godine. Crkva ima pet drvenih oltara, u njoj se čuvaju vrijedne umjetnine iz 16. i 17. stoljeća, a njene su orgulje iz 1858. godine.
Potkraj 13. stoljeća utjecaj Venecije je sve jači, te možemo reći da je već tada Fažana u sklopu Mletačke republike, iako će se to službeno dogoditi 1331. godine. U Fažanskom kanalu ispred Fažane doći će 1379. godine do velike pomorske bitke između Venecije i Genove, koja će završiti pobjedom Genovljana. Fažana je vjerojatno u to doba bila premala da bi Genovljanima bila interesantna, no zato će poraz Mlećana skupo platiti Umag, Rovinj i Dvigrad, koje će genovska mornarica poslije bitke opljačkati, a godinu kasnije opustošiti i Pulu.
Kada već govorimo o Fažanskom kanalu i pomorskom ratovanju, skočimo nakratko u noviju povijest i recimo da će Fažanski kanal odigrati značajnu ulogu u povijesti pomorskog ratovanja. Za vrijeme Uskočkog rata, od 1615. do 1617. godine, Fažana će biti luka za opskrbu mletačke kopnene vojske, ali i sjedište mornarice za suzbijanje uskočkih upada na teritorij Mletačke republike i napada na mletačke brodove. Sredinom 19. stoljeća Pula će postati glavnom austrijskom ratnom lukom, dok će dobro zaštićeni Fažanski kanal postati pomoćno sidrište. Upravo u Fažanskom kanalu bila je 1866. godine usidrena flota admirala Wilhelma von Tegetthoffa kada je stigla vijest da Talijani planiraju napasti i zauzeti Vis. Mladi admiral, no vrhunski vojni strateg i inspirativan vođa, obavijestio je Beč. Znao je, međutim, da nema vremena čekati dozvolu i naredbu iz Beča. Isplovio je odmah i stigao do Visa na vrijeme. Njegova je flota bila manja i tehnološki zastarjela u odnosu na talijansku, no zahvaljujući briljantnoj taktici ostvario je pobjedu ne izgubivši niti jedan jedini brod, te s ljudskim gubicima koji su bili minimalni, 38 poginulih, dok je talijanska mornarica izgubila 643 mornara. Ta je bitka za cjelokupnu povijest pomorskog ratovanja značajna, osim po uvjerljivoj pobjedi nad daleko nadmoćnijim protivnikom, jer je to bio prvi sukob oklopljenih brodova s izolučenim cijevima, te posljednji u kojem je planski i smišljeno korišten udar kljunom, taktika koju je primijenio admiral Tegetthoff, kako bi kompenzirao tehnološku inferiornost svojih brodova i njihovog naoružanja, a što je u talijanskim redovima izazvalo potpunu paniku. Pobjeda je izazvala oduševljenje među stanovnicima Visa, a nekoliko obitelji iz Komiže tada se preselilo u Fažanu, gdje njihovi potomci i danas žive. Zanimljivo, iz Beča su stigle kritike samovoljnog poteza admirala Tegetthoffa, no kritičari su ubrzo ušutjeli, a admiral je unaprijeđen.
Nakon kratkog vojno-pomorskog izleta u budućnost, vraćamo se u 14. i 15. stoljeće. U staroj je gradskoj jezgri, možda stotinjak metara udaljena od župne crkve Sv. Kuzme i Damjana, crkvica Blažene Djevice Marije od Karmela. Ova je jednobrodna crkva sa zvonikom na preslicu i lopicom, trijemom, izgrađena u 14. stoljeću, ili točnije rečeno, tada je nastala pregradnjom starije crkve iz 9. stoljeća. Njeni su zidovi u 15. stoljeću ukrašeni freskama, a iznad oltara je kip Bogorodice s Djetetom iz 14. stoljeća. Uz freske su kasnije urezani glagoljaški grafiti, no osobitu rijetkost predstavljaju grafiti pisani grčkim pismom. Odakle oni ovdje? Kao i cijela Europa, Fažana i Istra su u to doba muku mučile s epidemijama kuge i drugih smrtonosnih bolesti. Mletački posjedi, pa tako i Fažana, čak i više od svih drugih, zbog upornog odbijanja Venecije da prihvati dubrovačke metode prevencije, karantenu. Mnoga su mjesta i gradovi opustjeli, a Venecija bi to rješavala naseljavanjem stanovnika iz drugih krajeva. Iako su doseljenici u Fažanu bili većinom iz Dalmacije, grafiti u ovoj crkvi dokaz su da ih je bilo i iz mletačkih posjeda u Grčkoj, na Kreti ili na Cipru. Crkva Blažene Djevice Marije od Karmela na još je jedan način neposredno povezana s epidemijama u to doba. U 17. stoljeću epidemija kuge je toliko prorijedila stanovništvo Pule, da se donosi odluka o rušenju gradskih zidina, kako bi se osiguralo bolje strujanje zraka. Rušenjem pulskih zidina Fažana dobiva mnogo građevinskog materijala, te grade rivu. Ovaj "projekt" bio je sve samo ne uspješan. Naime, potopili su dio naselja, uključujući gradsku ložu. Godine 1732. trijem crkve Blažene Djevice Marije od Karmela je proširen, kako bi preuzeo ulogu gradske lože, te postaje veći od same crkve.
Iako je i Fažana u spomenutim epidemijama teško stradala, te bila naseljavana novim stanovništvom, moglo bi se reći da nije prošla niti približno loše kao mnoga druga mjesta u Istri . Neka su mjesta potpuno nestala, neka u potpunosti naseljena novim stanovništvom. Čak se i obližnja Pula po broju stanovnika u jednom trenutku približila Fažani. Tako će engleski crtač i arhitekt Thomas Allison nizom crteža predstaviti Pulu s početka 19. stoljeća. Slike su zastrašujuće, iako vjerojatno pomalo subjektivne, rezultat autorovog doživljaja. Na njima Pula izgleda kao napuštene ruševine nekog drevnog antičkog grada. U Fažani se, međutim, do današnjih dana održalo stanovništvo čiji su preci ovdje živjeli prije mletačke vlasti, vjerojatno još u doba Rimskog Carstva. Naime, Fažana je jedno od šest mjesta u Istri gdje još uvijek postoje govornici istriotskog ili istroromanskog jezika. Radi se o drevnom jeziku, koji se nakon mletačkog osvajanja Istre počeo zamjenjivati tzv. istromletačkim i kasnije talijanskim jezikom. Budućnost ovog jezika, nažalost, nije svijetla. Govornici su uglavnom stariji i ima ih tek oko 1000 u cijeloj Istri . Istarski Hrvati uglavnom jezik niti ne razumiju, Talijani ga razumiju, ali ga ne govore.
Propašću Mletačke republike 1797. godine Fažana dolazi pod kratkotrajnu austrijsku vlast, pa kratkotrajnu francusku vlast u sklopu Ilirskih pokrajina, da bi od 1813. godine bila ponovo dio Habsburške monarhije, što će ostati do kraja 1. svjetskog rata 1918. godine. O vremenu austrijske vladavine već smo ponešto rekli. Fažana je u to vrijeme još uvijek ribarsko i poljoprivredno mjesto. Promjene će se početi događati potkraj 19. stoljeća, kada u Fažanu dolazi austrijski industrijalac Paul Kupelwieser. On će iz Fažane otploviti na Brijune 1893. godine i uočiti ljepotu ovog otočja, zapuštenog još od vremena Rimskog Carstva. Robert Koch, kasnije nobelovac, pomoći će Kupelwieseru iskorijeniti malariju na Brijunima, a Kupelwieser će otočju vratiti sjaj iz antičkog doba. Fažana će postati tranzitna luka na putu za Brijune. Iako će od takvog turizma profitirati, turistički potencijal same Fažane ostaje zanemaren.
Poslije 1. svjetskog rata Fažana je, kao i cijela Istra , u sastavu Italije. Hrvati i pripadnici ostalih naroda koji nisu Talijani izloženi su žestokoj talijanizaciji, osobito nakon dolaska fašista na vlast, no u gospodarskom smislu Fažana ubrzano napreduje i od toga svi njeni stanovnici imaju koristi. Otvaraju se brojne tvornice, pa bismo mogli reći da Fažana postaje industrijski gradić. Turizam se također i dalje razvija, i dalje prvenstveno vezan uz Brijune.
Nakon 2. svjetskog rata Fažana je dio Hrvatske u sklopu Jugoslavije. Predsjednik Josip Broz Tito odabire Brijune za mjesto svoje ljetne rezidencije, te na njima boravi ponekad i 6 mjeseci godišnje. Fažana je mjesto odakle se ide na Brijune, te je ona sve do 80-tih godina prošlog stoljeća zatvorena za turiste, zbog sigurnosti predsjednika Tita i njegovih gostiju na Brijunima. Kroz Fažanu će, na putu za Brijune, proći praktički svi državnici i političari koji su u drugoj polovici 20. stoljeća nešto značili u svjetskoj politici. Zbog toga će danas rivu u Fažani nazivati Rivom državnika. Nećemo ih nabrajati, popis bi bio predugačak. Izuzmemo li par američkih predsjednika i papa, ako nisu bili tu, nisu niti bili važni. Prošli su tuda i mnogi ugledni glumci, sportaši, književnici, glazbenici i razni drugi umjetnici. Iako je Fažana zakinuta zbog nemogućnosti turističkog razvoja, industrija je u njoj i dalje vrlo jaka.
Godine 1991. raspada se Jugoslavija, a Fažana je dio samostalne Hrvatske. Sva će industrija u njoj ubrzo propasti, a Fažana će postati turističko mjesto, sada otvoreno svima, ne samo svjetskoj političkoj i drugoj eliti, uz djelomičnu obnovu poljoprivredne tradicije i ribarstva, koje nikada nije u potpunosti niti zamrlo.
Što još vrijedi vidjeti u Fažani osim spomenutog? Istražite svakako staru gradsku jezgru ribarskog mjesta. Naći ćete ovdje tipične elemente mediteranske pučke arhitekture, jednu od najužih ulica u Istri , koja se, doduše, ne može mjeriti s onima na otoku Krku , koje pretendiraju na naslov najuže ulice na svijetu, no ne zaostaje puno za njima. Radi se o ulici La rondinella, na talijanskom lastavica, nazvana tako jer, kako stanovnici Fažane kažu, samo lastavica kroz nju može proletjeti. Pogledajte stare šterne, cisterne u koje se skupljala kišnica, nekada jedini izvor vode. Obiđite svakako i Park Sardela, sa skulpturama posvećenim ovoj ribi, koja je prehranila generacije i generacije u Fažani kroz stoljeća. Uz obalu, na južnom dijelu Fažane, možete vidjeti lijepu secesijsku vilu San Lorenzo, iz vremena Austrougarske monarhije. Tri smo fažanske crkve spomenuli, četvrta je crkva Sv. Ivana apostola, sa zvonikom na preslicu i lopicom, trijemom, na groblju. Izvorno je sagrađena u 16. stoljeću, no početkom 20. stoljeća je temeljitom pregradnjom izgubila sve originalne elemente.
Odaberete li Fažanu kao odredište za svoj godišnji odmor, svakako posjetite Nacionalni park Brijuni. Posjetite i Pulu, s njenim brojnim kulturno-povijesnim znamenitostima. Posjetite Nezakcij, najznačajnije arheološko nalazište u Istri , prijestolnicu Histra, naroda koji je nastanjivao Istru u prapovijesno doba. Padom Nezakcija, nakon dugotrajne i teške borbe 177. godine pr.n.e. Istra je potpala pod Rimsko Carstvo.