Pretraga po karti
Apartmani Grižane- u privatnom smještaju su najbolje ocijenjeno jeftini apartmani. Grižane je naselje smješteno u Vinodolskoj dolini, u zaleđu Crikvenice, od koje se nalazi oko četiri kilometra sjeveroistočno. Nalaze se podno strmih, krševitih litica, koje ovdje nazivaju "grižama", po čemu je mjesto i dobilo ime.
Apartmani i privatni smještaj u mjestu Grižane. Apartmani Hrvatska najbolje ocijenjeno jeftini apartmani , sobe i kuće za odmor u Grižane.
Direktnim kontaktom s vlasnikom Apartmani Hrvatska omogućuje Vam jeftine cijene najma smještaja, bez agencijske provizije!
Vjerujemo kako ćete u ponudi Apartmani Hrvatska pronaći apartman upravo po Vašem ukusu u mjestu Grižane i uživati u Vašem odmoru!
Apartmani Hrvatska Vam sa zadovoljstvom može ponuditi smještaj u Grižanama. U našoj su ponudi apartmani kod privatnih iznajmljivača.
U slijedećim mjestima u blizini su Vam na raspolaganju apartmani: Crikvenica (4 km od Grižana), Bribir (6 km od Grižana), Selce (7 km od Grižana), Dramalj (8 km od Grižana), te Novi Vinodolski (12 km od Gržana) i Jadranovo (13 km od Grižana).
Promjene trendova i pogleda na turizam dovele su do prepoznavanja ogromnog turističkog potencijala kojeg Grižane imaju, a Grižanci se okreću turizmu na najbolji mogući način – nudeći svom gostu samo najbolje.
Iako su Grižane 4 do 5 km udaljene od mora, na povišenom su položaju, te nerijetko apartmani ovdje nude prekrasan pogled na more. Mnogi od njih uređeni su u obnovljenim tradicionalnim kamenim primorskim kućama. Izgled je tradicionalan, kao prije mnogo stotina godina, no opremljenost apartmana to sigurno nije – najmodernija je, vrhunska.
Okućnice i vrtovi su u pravilu vrlo lijepo uređeni, a mir i tišina gostu zajamčeni. Bazeni, dječja igrališta u sklopu okućnice, pa čak i saune ovdje nisu rijetkost.
Dok su mjesta na samoj obali gostima atraktivna prvenstveno ljeti, turistička sezona u Grižanama traje cijelu godinu. Razlog tome je, dakako, trud koji su Grižanci uložili u obogaćivanje svoje ponude, no i dobar zemljopisni položaj Grižana. Automobilom ili biciklom na plaži ćete biti za čas, a niti malo dulja šetnja nije isključena. Grižane su također u blizini planina Gorskog kotara, gdje ćete uživati u zimskim radostima, no čije ljepote vrijedi vidjeti u svako doba godine. Kao još jednu veliku prednost Grižana svakako valja istaknuti klimu – ljeti će temperature biti ugodnije nego na samoj obali, dok zimi neće biti ni približno toliko hladno kao u planinama.
Ljubitelji aktivnog odmora mogu uživati u brojnim šetnicama i biciklističkim stazama Vinodola, ribolovu kako na moru, tako i na obližnjem Tribaljskom jezeru, paragladingu, kao i u bogatoj ponudi u Crikvenici i drugim popularnim turističkim odredištima na obali nedaleko Grižana. Upravo u Grižanama počinje i završava jedna od najpoznatijih šetnica Vinodola, Staza kamenih stupi. Možda bi planinarska staza bio bolji opis nego šetnica, no kako god bilo, ovaj stari put dug 10-tak kilometara koji je dobio novu funkciju otkrit će Vam brojne prirodne ljepote i kulturno-povijesne znamenitosti ovog kraja.
Tradicionalna kuhinja Vinodola vrlo je zanimljiva i po mnogo čemu specifična. Blizina mora, dakako, uvjetuje utjecaj mediteranske kuhinje, te snažnu zastupljenost ribljih specijaliteta i jela od plodova mora u vinodolskoj gastronomiji. Tu je i slatkovodna riba, kojom Tribaljsko jezero obiluje, a plodna zemlja i tradicionalna poljoprivredna orijentacija obogatit će gastronomsku ponudu domaćim voćem i povrćem. Važno mjesto u vinodolskoj kuhinji zauzimaju specijaliteti od samoniklog bilja – ponajviše šparoga i divljeg radića, te šumsko voće. Šumsko područje Vinodola bogato je divljači, te su i lovački specijaliteti važan element ove bogate i raznolike kuhinje.
Vinodol je svoje ime dobio po vinu. Stari su Rimljani počeli ovdje s uzgojem vinove loze i nazvali dolinu Vallis vineariae, dok je Vinodol hrvatski prijevod tog imena. Vinarstvo je za cijeli ovaj kraj, pa tako i Grižane bilo od izuzetne važnosti, sve do potkraj 19. stoljeća, kada je bolest vinove loze praktički do temelja uništila vinodolske vinograde. Bio je to težak udarac, koji je u kratkom vremenu osiromašio brojne obitelji koje su živjele od vinograda i trebalo je cijelo stoljeće da se ljudi ohrabre i vrate onome što su njihovi preci generacijama radili. No, sada se ovdje opet uzgaja vinova loza i proizvodi vrhunsko vino.
Teško ćete naći ljubitelja vina koji ne zna za žlahtinu. Većina njih povezuje ovo vrhunsko vino s otokom Krkom, prvenstveno s Vrbnikom. Neki će reći da je jedina prava žlahtina ona s Krka. Bit će potpuno u krivu. Žlahtina je sorta koja je na otok Krk donijeta upravo iz Vinodola, gdje je sorta nastala. Na sreću, jer je zahvaljujući tome i sačuvana. Svi su vinogradi žlahtine u Vinodolu bili uništeni. Žlahtina se danas "vratila kući", ponovo se uzgaja u Vinodolu, a ljubitelji osobito cijene vino proizvedeno od ovog plemenitog grožđa upravo u Grižanama.
Ne smijemo priču o grižanskoj i vinodolskoj kuhinji zaključiti, a da ne spomenemo trešnje, nadaleko poznate "griške črišnje", u kojima možete uživati u svibnju.
Postoji, međutim, nešto na čemu će Grižanci morati raditi kako bi upotpunili svoju turističku ponudu. To je nedostatak restorana koji će gostima predstaviti tradicionalnu grižansku kuhinju. Ne sumnjamo da će se ovo ubrzo promijeniti, no dotad posjetite neki od vrhunskih restorana na obali, uživajte u lovačkim specijalitetima u restoranima u Bribirskoj šumi, ili pak zamolite Vaše domaćine da Vam otkriju bogatstvo svoje kuhinje.
Grižane su malo mjesto, pa buran noćni život i zabavu ovdje nećete pronaći. No, to zasigurno nitko neće smatrati nedostatkom ovdašnje turističke ponude, naprotiv. Grižane su idealno mjesto za idiličan odmor u potpunom miru i tišini, a zaželite li se noćnog provoda, Crikvenica je u blizini.
Grižane se nalaze uz cestu koja od Križišća, preko Triblja vodi prema Bribiru, a također su cestom povezane s Crikvenicom.
Izravnih međugradskih autobusnih linija za Grižane nema, no postoji lokalna autobusna linija iz Crikvenice, koja vozi nekoliko puta dnevno. Crikvenica je dobro povezana autobusnim linijama sa svim većim hrvatskim gradovima, osobito tijekom turističke sezone, a tada tamo vozi i nekoliko međunarodnih autobusnih linija.
Najbliža međunarodna zračna luka je riječka, na otoku Krku. Udaljena je od Grižana oko 20 km. U ovu zračnu luku tijekom ljetnih mjeseci leti i nekoliko niskotarifnih avioprijevoznika iz brojnih europskih gradova. U zračnoj luci možete unajmiti automobil, organiziran je prijevoz do riječkog autobusnog kolodvora, a možete i taksijem stići izravno do Grižana.
Grižane su danas malo mjesto, koje sa svojim brojnim zaseocima broji tek oko 950 stanovnika, no mjesto je to duge i zanimljive prošlosti, a značaj Grižana kroz povijest svakako nije bio malen.
Kao i generacijama ranije, poljoprivreda je i dalje jedna od najvažnijih gospodarskih grana Grižana, no u posljednje vrijeme turizam dobiva sve veći značaj i Grižane ubrzano postaju vrlo atraktivno turističko odredište. Za to svakako postoje izuzetni preduvjeti. Grižane su tek nekoliko kilometara udaljene od mondenih turističkih odredišta na obali. Dovoljno blizu da za čas možete stići na kupanje ili na večernji izlazak u neku od diskoteka ili na kakvu feštu, koje su u vrijeme turističke sezone praktički svakodnevne, a opet dovoljno daleko od gužve i vreve, pa ćete lako, bude li Vam to po volji, pronaći mir u idiličnoj ruralnoj atmosferi Grižana.
Gostima su osobito atraktivni apartmani koji se u Grižanama nude u tradicionalnim kamenim kućama građenim autohtonim primorskim stilom, uz koje ćete vrlo često naći bazene i prekrasno uređene mediteranske vrtove. Spoj tradicionalne gradnje i suvremeno opremljenog smještaja predstavlja upravo ono što mnogi danas traže.
Plodna zemlja, blizina mora, nekoliko izvora pitke vode i položaj zaštićen strmim liticama dobri su razlozi da područje Grižana bude naseljeno još u brončano i željezno doba.
Iz antičkog razdoblja tragovi života pronalaze se posvuda u okolici, no svakako su najznačajniji ostaci obližnje utvrde Badanj. Utvrda Badanj nalazi se uz prometnicu Tribalj - Crikvenica. Sagrađena je u razdoblju kasne antike kao jedna od utvrda Liburnijskog limesa i predstavljala temelj obrane Vinodola pred nadolazećim barbarskim plemenima. Utvrda je svoju funkciju zadržala i u srednjem vijeku, te je nadograđivana i proširivana. Jedna od zanimljivosti ove utvrde dobro su očuvani sanitarni čvorovi u njenim vanjskim bedemima, koji su, za razdoblje srednjeg vijeka, predstavljali visok higijenski standard.
Utvrda Badanj napuštena je u kasnom srednjem vijeku, vjerojatno nakon snažnog potresa 1323. godine. Stoljećima je bila prepuštena propadanju, a tek nedavno je započela njena restauracija i konzervacija, koja će trajati nekoliko godina. Badanj je ime novijeg podrijetla, izvorno ime ove utvrde nikada nije otkriveno. Do utvrde Badanj vodi jedna od najpopularnijih crikveničkih šetnica, Ljubavna cestica, pa kada ste već ovdje, iskoristite priliku za ugodnu šetnju do Crikvenice.
U istom je potresu stradala za Grižane još važnija utvrda, čiji su se ostaci nadvili nad današnjim naseljem – kaštel Grižane. Za razliku od Badnja, kaštel Grižane je nakon potresa obnovljen. U 15. stoljeću, kada osmanlijska osvajanja prijete i Vinodolu, dodatno je utvrđen i dograđene su mu okrugle kule.
Godine 1225.. kralj Andrija II daruje Vinodol Krčkim knezovima, kasnije znanim pod imenom Frankopani, te oni grade grižanski kaštel, jedan od devet kaštela tadašnje Vinodolske knežije. Prvi pisani spomen Grižana nalazimo u važnom dokumentu, Vinodolskom zakoniku, čiji su potpisnici bili i Grižanci. U grižanskom je kaštelu stolovao knez Martin, osnivač današnje Crikvenice. Od 1478. do 1544. godine Grižane će biti posjed trsatskog samostana, a zatim knezova Zrinskih, do 1671. godine i propasti Zrinsko-frankopanske urote, kada postaju posjed austrijske komore. Kaštel je napušten krajem 18. stoljeća i danas je u ruševnom stanju. Iako se do njega nije jednostavno popeti, svakako vrijedi truda obići njegove ruševine. Želite li pak vidjeti dobro očuvan i restauriran kaštel nekadašnje Vinodolske knežije, posjetite kaštel Drivenik, smješten tek 8 km sjeverozapadno od Grižana, u kojem se sve češće održavaju zanimljive, zabavne i edukativne manifestacije s povijesnom tematikom.
Grižanska župna crkva Sv. Martina podignuta je u srednjem vijeku u gotičkom stilu. Nekoliko je puta obnavljana, a te su obnove dokumentirane glagoljičkim natpisima. Značajnija obnova dogodila se krajem 16. stoljeća, pa iako netočno, često se to spominje kao vrijeme gradnje crkve. Crkva Sv. Martina većinu je svojih gotičkih obilježja izgubila proširivanjem 1906. godine, kada od jednobrodne postaje trobrodna crkva. Tada dobiva svoj današnji izgled s odlikama historicizma. Crkvena riznica i danas čuva vrijedne gotičke i barokne elemente nekadašnje crkvene opreme.
Iako su Grižane oduvijek bile malo mjesto, dale su nekoliko velikana, koji su obilježili ne samo hrvatsku, već i svjetsku povijest. Najveći među njima svakako je Juraj Julije Klović, rođen u Grižanama 1498. godine. Klović je bio najveći renesansni minijaturist, često nazivan "Michelangelo minijature". Godine 2014. u Grižana je obnovljena zgrada stare škole, te u njoj uređena Kuća Klović, muzejsko-izložbena zbirka u čast ovog velikog umjetnika. Nećete u njoj naći originalna Klovićeva djela. Mnoga od njih su izgubljena, a ona sačuvana čuvaju se u najvećim svjetskim muzejima i galerijama, često pohranjena u sefovima zbog izuzetne vrijednosti. Naći ćete njihove replike. Tek je najsuvremenija tehnologija omogućila izradu replika onoga što je Klović slikao vlastitom rukom prije mnogo stoljeća.
Brojne izvore pitke vode u Grižanama i okolici spomenuli smo na početku ove priče. Oni će, između ostalog, omogućiti razvoj poljoprivrede, koja je od davnine bila najvažnija gospodarska grana Grižana, a na važnosti nije izgubila niti danas. U 19. stoljeću u Grižanama se počinje osobito razvijati graditeljstvo i klesarstvo. Ubrzo će Grižanci svoje izvore obzidati klesanim kamenom i uz njih izgraditi perila. Jedan takav obnovljeni izvor, Bačevo, možete vidjeti u središtu Grižana, a nedaleko je i spomenik "Žena s brentom", djelo kipara Zvonka Cara.
Svakako ćete primijetiti da je danas službeni naziv Grižana Grižane-Belgrad. Što je, dakle, Belgrad? Belgrad je danas napušteno selo nedaleko Grižana, no čija je povijest previše važna da bi ga se prepustilo zaboravu. Prodorom Osmanlija u Hrvatsku u Belgrad se 1463. godine sklanja kaptol Modruško-krbavske biskupije, te on postaje sjedište biskupije. U zapadnom dijelu naselja bile su kuće svećenika, dok su kmetovi živjeli u istočnom dijelu, koji djeluje kao predgrađe. U napuštenom naselju naći ćete nekoliko glagoljskih natpisa, kao i ruševine stare crkve.
Na visoravni iznad Belgrada crkva je Majke Božje Snježne. Izgrađena je u 16. stoljeću na mjestu srednjovjekovne crkve, a proširena je 1640. godine. Tada je staro svetište postalo kapelica, a na ulazu u crkvu podignut je zvonik. Među vrijednim inventarom ove crkve osobito se ističu orgulje iz 17. stoljeća.