1. Apartmani Hrvatska
2. Apartmani Istra

Apartmani Istra - najbolje ocjenjeno - jeftini

Apartmani u Istri - u privatnom smještaju su najbolje ocjenjeno jeftini apartmani.

Istra je najveći poluotok Jadranskog mora, smješten na njegovom sjevernom dijelu, gdje se Mediteran najviše približio središnjoj Europi, a također je i najzapadniji dio Hrvatske. U hrvatskom dijelu Istre živi oko 210.000 stanovnika. Istra je klimatski vrlo zanimljiva. Dok na njenoj zapadnoj i južnoj obali prevladava mediteranska klima, na istočnoj je obali klima submediteranska, a u unutrašnjosti poluotoka, tek nekoliko kilometara od mora, kontinentalna.

Smještaj u Istri u ponudi Apartmani Hrvatska

Apartmani Hrvatska može Vam sa zadovoljstvom ponuditi smještaj u sljedećim mjestima i gradovima Istre: Pula, Rovinj, Poreč, Novigrad , Umag, Medulin, Fažana, Labin, Rabac, Bale, Vrsar, Premantura, Savudrija, Funtana, Peroj, Banjole, Trgetari i Kaštelir. Na raspolaganju su apartmani, sobe i kuće kod privatnih iznajmljivača.

U bogatom izboru smještaja u našoj ponudi svatko će, uvjereni smo, pronaći apartman, sobu ili kuću za odmor upravo po svom ukusu. Naći će se tu od najluksuznijih vila s bazenom, pa do cjenovno najpovoljnjih soba i apartmana, od smještaja udaljenog tek koji metar od mora, pa do smještajnih kapaciteta u mirnijim i živopisnim gradićima u unutrašnjosti Istre.

Apartmani u Istri - izbor za idealan odmor

Kao i cjelokupna istarska turistička ponuda, tako je i ponuda smještajnih kapaciteta u raznolika, bogata, potpuna.

Naći ćete ovdje hotele najviše kategorije, manje obiteljske hotele i hostele, luksuzne vile, kampove, sve do najnovijih hit trendova u svjetskoj turističkoj ponudi, glamping odredišta. Ipak, najbrojnije smještajne kapacitete predstavljaju kuće za odmor i apartmani privatnih iznajmljivača.

Odlučite li se za smještaj kod privatnih iznajmljivača u Istri, njihovi apartmani, moderno opremljeni i brižljivo održavani, bit će pravi izbor za Vaš idealan odmor. Njihovu kvalitetu jedino može nadmašiti nadaleko poznata gostoljubivost Istrijana, Vaših domaćina.

Plaže Istre

U svakom istarskom mjestu uz obalu pronaći ćete lijepe uređene plaže. Tražite li bogatu ponudu dodatnih sadržaja na plaži, preporučit ćemo Vam veća mjesta i popularnija turistička odredišta.

Slobodno se može reći da je turistička ponuda Istre među najrazvijenijima na cijeloj hrvatskoj obali i s njom se mogu mjeriti samo najznačajniji turistički centri drugdje, te Vas sadržaji i mogućnost zabave na plaži sigurno neće razočarati. Volite li ipak više prirodne plaže i manje gužve, odaberite neko manje mjesto, možda čak neko koje nije na samoj obali, već malo dalje u unutrašnjosti, ili pak prošećite do plaže izvan naselja.

More u Istri je izuzetno čisto. Pedesetak istarskih plaža ponosi se Plavom zastavom, no to samo govori da netko te plaže održava, da su tu spasitelji, dodatni sadržaji i slično. More je vjerojatno još čistije na nekoj prirodnoj plaži bez Plave zastave i bez mnogo kupača.

Naš će izbor biti plaže Kamenjaka, no to je stvar ukusa, a o ukusima nije dobro raspravljati. Gdje god na istarskoj obali odlučili provesti svoj odmor, sigurno ćete naći plažu baš po Vašem ukusu.

Aktivni odmor u Istri

U kraju s bogatom turističkom ponudom kakav je Istra, naravno da postoje brojne mogućnosti kako provesti odmor aktivno i uz neki sport. Volite li šetati, naći ćete brojne uređene šetnice, no naš je savjet – unajmite bicikl i krenite istraživati. Ukoliko boravite na obali, krenite u unutrašnjost. Vidjet ćete, prekrasna je. Ukoliko ste u unutrašnjosti, krenite biciklom na plažu.

Gotovo u svakom mjestu naći ćete terene za tenis, boćalište, stolove za stolni tenis, terene za odbojku na pijesku na plažama, te razne druge sportske terene.

Diljem Istre 30-tak je ronilačkih centara, u svakom većem mjestu na obali. Ronioci će u njima dobiti sve potrebne usluge, a s njima možete poći na organizirane urone i istražiti brojne olupine brodova i prirodne ljepote istarskog podmorja. Gotovo svi centri organiziraju tečajeve ronjenja, od onih za potpune početnike, do naprednih.

Ljubitelji jedrenja na dasci pronaći će nekoliko windsurfing centara. Surferi osobito vole more oko poluotoka Kamenjak, zbog izuzetno povoljnih vjetrova. Skijati na vodi ili okušati se u parasailing možete u svakom većem turističkom središtu.

U Hrvatskoj nema mnogo pravih golf terena, no u Istri su dva igrališta s 18 rupa. Jedno je vrlo moderno kod Savudrije. Drugo je staro, na Brijunima, no nedavno obnovljeno prema nacrtima iz 30-tih godina prošlog stoljeća, koje su napravili tadašnji vrhunski svjetski golf arhitekti. Želite li okusiti dašak starih vremena u golf svijetu i igrati golf u društvu jelena i muflona, ne propustite. Tražite li nešto neobično, a ipak slično golfu? Probajte aqua golf u Poreču. Aqua golf možete igrati i noću, a mnogi kažu da je to još zabavnije.

U Istri postoje brojni konjički klubovi, gdje možete jahati. Svi oni imaju organizirane programe za nejahače i djecu, a osobito je interesantno plivanje s konjima, koje mnogi nude.

Zmajarenjem i paraglidingom možete se baviti na Učki. Za one koji se još nisu okušali u paraglidingu, a imaju dovoljno hrabrosti, ti su letovi u tandemu s iskusnim instruktorom. Također možete isprobati padobranske skokove u tandemu s instruktorom, sa sportskih aerodroma u Medulinu i Vrsaru.

U Istri su dva adrenalinska parka, za one koji traže neobičnije aktivnosti i malo avanture, u Umagu i Glavanima kod Barbana. Volite li paintball, naći ćete ovdje nekoliko paintball terena i klubova.

Zabava i noćni život u Istri

Zavirite u podmorje vožnjom u polupodmornicama u Rovinju, Medulinu, Fažani ili Rapcu.

Doživite srednji vijek u Srednjovjekovnom tematskom parku u dvorcu iz 15. stoljeća u Svetvinčentu. Provezite se turističkim vlakićem Parenzana, trasom nekadašnje uskotračne željeznice koje je povezivala Poreč i Trst, od Vižinade do Motovuna i natrag. Posjetite Dino park u Funtani ili uživajte na toboganima i drugim sadržajima zabavnog vodenog parka između Brtonigle i Novigrada.

U večernjim satima u većim mjestima zabavu potražite u nekoj od diskoteka. U manjim mjestima tu su kafići, a možda baš u Vašem mjestu, ili susjednom, bude kakva pučka fešta, ribarska večer ili slična zabavna manifestacija, koje se održavaju u svim istarskim mjestima, u manjima rjeđe, u većima češće.

U većim istarskim gradovima razne kulturne, zabavne, gastronomske i sportske manifestacije održavaju se svakodnevno, osobito u ljetnim mjesecima. U Puli će svakodnevno biti i više njih.

Tradicionalna istarska kuhinja

Gurmanima je gastronomska ponuda nekog kraja glavni čimbenik prilikom odabira odredišta za njihovo buduće ljetovanje. Ne treba čuditi što mnogi od njih odabiru upravo Istru, a zatim ne mogu odoljeti da se ne vrate opet sljedeće godine, iako bi možda zgodno bilo upoznati neki drugi kraj.

Istarski restorani svoje mjesto pronalaze u najznačajnijim svjetskim gastronomskim vodičima. Tako će recimo Gault & Millau u svom izdanju za 2014. godinu uvrstiti čak 25 istarskih restorana i konobi. Talijanski gastrovodič Mangar Ben uvrštava ih 22.

Snažan utjecaj na istarsku kuhinju ostavila su stoljeća venecijanske vladavine, čija je kuhinja bila raznolika, bogata namirnicama iz cijelog svijeta koje su tamo stizale trgovinom. Istrani su i tada voljeli dobro jesti, no bili su siromašni. Obilje koje je Venecija imala valjalo je nadoknaditi maštovitošću i to su svakako uspjeli.

U ribarskom kraju uz more, naravno, mnogo je ribljih specijaliteta, jela od rakova i plodova mora. Istarsko more bogato je ribom, a ukusno jelo od neke skupocjene ribe neće Vas iznenaditi. Ono što bi Vas moglo iznenaditi je vrhunsko jelo koje će Istrani znalački pripremiti od najobičnije sardele. Probajte također salatu od rakovica, te razna jela od školjki, osobito u restoranima u blizini Limskog zaljeva, koji je poznat po vrhunskim školjkama zbog miješanja slane i slatke vode.

Istarska maneštra tradicionalno je jelo od povrća. Često je tu grah i krumpir, gotovo uvijek kukuruz ili ječam. Može, ali ne mora biti mesa. Jedinstvenog recepta nema, svatko ima svoj recept. Nekada svakodnevno jelo siromašnih, danas je nadaleko cijenjen specijalitet. Volite li istarsku maneštru, svakako posjetite Festival istarskih maneštra koji se svakog lipnja održava u Gračišću.

Istarski pršut priprema se drugačije nego u drugim krajevima gdje je ovo jelo popularno. On je bez nitrita i nitrata, i ne priprema se na dimu, te se vjerojatno može reći da je to najzdraviji pršut, mnogi će reći i najukusniji. Istarske kobasice, ombolo i panceta također su vrlo popularna jela od svinjskog mesa u Istri.

Istra ima čitav niz svojih autohtonih tjestenina. Tu su fuži, njoki, pljukanci i mnoge druge tjestenine. Pripremaju se s raznim umacima, od rajčice, s divljači ili sa žgvacetom. Fritaja je jelo od jaja, koje također postoji u mnogo varijanti. Može biti s divljim šparogama u proljeće, s hmeljom, cikorijom ili rajčicom, ili pak s gljivama, pršutom ili kobasicama.

O istarskom tartufu ne treba trošiti puno riječi. Cijenili su ga još stari Rimljani i smatrali afrodizijakom. Probajte fuže ili pljukance s crnim ili bijelim tartufom, kozice s bijelim tartufom ili biftek s ribanim tartufom. Bijeli tartuf cjenjeniji je i znatno skuplji od crnoga. U Guinessovoj knjizi rekorda najveći je bijeli tartuf, težak 1,31 kg, pronađen upravo u Motovunskoj šumi u Istri.

Istarska supa je zanimljivo i neobično jelo, ili piće, teško je reći. Priprema se od vina i kruha, a može se reći da je tradicionalni istarski odgovor iz davnih vremena na suvremene energetske napitke. Osobito je popularna u hladnijim zimskim mjesecima.

Istarska vina i maslinova ulja cijenjena su još od antičkog doba. Najpopularnija istarska vina su malvazija i teran, tu su muškatna vina, a dobro uspijeva i chardonnay, te pinot. Istra je poznata i po svojim rakijama, jednu od njih, bisku, već smo spomenuli.

Na kraju ove priče, što reći osim – dobar tek! Uživajte, ne sumnjamo da hoćete!

Kako doći u Istru?

Istra je dio Mediterana najbliži središnjoj Europi, dobro povezan suvremenim cestama i autocestama. U samoj Istri postoji gusta mreža prometnica, s Istarskim ipsilonom, kao najvažnijom i najmodernijom prometnicom, ali i brojnim državnim i županijskim cestama, te alternativnim pravcima. Ovisno o smjeru iz koje dolazite, dobar izbor za ulazak u Istru mogu biti granični prijelazi Požane kod Buzeta ili Plovanija kod Buja, a dolazite li iz drugih dijelova Hrvatske ili iz istočne Europe, zaputite se prema Rijeci, pa na Istarski ipsilon.

Svi su veći istarski gradovi dobro povezani autobusnim linijama s većinom drugih hrvatskih gradova, a u ljetnim mjesecima u Istru vozi i nekoliko međunarodnih autobusnih linija.

U Pulu možete stići vlakom iz Zagreba ili Ljubljane, ili brodom.

Međunarodna zračna luka Pula povezana je, osobito tijekom ljetnih mjeseci, s brojnim europskim gradovima. Tamo, između ostalih, leti i nekoliko niskotarifnih avioprijevoznika. Iz zračne je luke organiziran prijevoz do pulskog autobusnog kolodvora, moguće je unajmiti automobil ili organizirati transfer do Vašeg odredišta. Zračne luke u Rijeci, Ljubljani ili Trstu također nisu daleko.

Povijest i znamenitosti Istre

Život je na području Istre bujao i davno prije čovjeka, u razdoblju krede, prije otprilike 100 milijuna godina. Tada je Istra bila obalno područje oceana Tethys i njome su šetali dinosauri. Njihovi su tragovi pronađeni na otočju Brijuni, poluotoku Kamenjaku i obližnjem otočiću Fenoliga, a mnogo njihovih kostiju pod morem nedaleko Bala. Djeci, ali i svim ljubiteljima ovih zastrašujućih stvorenja bit će zanimljiv tematski park posvećen dinosaurima u Funtani, prvi takav u Hrvatskoj, te staza Putevima dinosaura, na Kamenjaku kod Premanture.

I čovjek je u Istru stigao vrlo rano. Najstariji tragovi ljudi na području Hrvatske pronađeni su upravo u Istri, u spilji Šandalja kod Pule. Ovdje su pronađeni ostaci iz raznih razdoblja prapovijesti, a najstariji među njima je kamen obrađen ljuskom rukom prije nekih 800 tisuća godina. Iz mlađih razdoblja paleolitika nekoliko je nalazišta na području Istre. Među njima osobito je zanimljiva Romualdova spilja nedaleko Limskog zaljeva, koja je osim po pronađenim kostima nekoliko izumrlih životinjskih vrsti i tragovima čovjeka, paleolitskog lovca, značajna i po činjenici da je u njoj nekoliko godina početkom 11. stoljeća živio samotnjačkim životom sv. Romualdo.

U brončano i željezno doba stanovništvo Istre živi u gradinskim naseljima. Gradine nastaju na lako branjivim lokacijama s dobrim pregledom okoline, uglavnom na vrhovima brežuljaka. Zaštićene su kamenim zidinama, ponekad i u više slojeva, građenim tehnikom suhozida, bez vezivnog materijala. Samo u nekima od tih gradina život će se nastaviti u antici, dok će mnoge ponovo oživjeti u ranom srednjem vijeku, kada će na njima nastati kašteli, a iz njih današnji tako tipični istarski gradići akropolskog tipa, izdaleka svi slični, a izbliza svi tako posebni, jedinstveni, romantični i prekrasni. Koliko je gusto Istra bila naseljena u mlađim razdobljima prapovijesti najbolje govori broj ostataka gradina na njenom području – 423. Najčešće su bile uz obalu, no ne na samoj obali, već na nekom brijegu u blizini. Bilo ih je i dublje u unutrašnjosti Istre, no tu su ipak rjeđe. Jednu gradinu koja je dobro sačuvana, a nije izmijenjena kasnije svakako vrijedi posjetiti. Naziva se Monkodonja i nalazi između Rovinja i Bala. U njoj su postavljene informativne table, te se može mnogo toga vidjeti i naučiti.

Stari stanovnici Istre nazivali su se Histri, što doznajemo iz grčkih i kasnije rimskih zapisa o njima. Po njima će Istra i dobiti svoje ime. Između ostalog bavili su se gusarenjem, što će biti povod prvog rata s Rimom, 221. godine pr.n.e. Kasnije će uslijediti još dva rata, a Rimljani će Histre pobijediti 177. godine pr.n.e čime Istra ulazi u sastav Rimskog Carstva i počinje razdoblje antike. Ključna bitka bit će za histarski grad Nezakcij, koji se često naziva histarskom prijestolnicom. Nakon rimskog osvajanja Nezakcij će neko vrijeme biti beznačajno naselje, no negdje početkom 1. stoljeća bit će sagrađen novi i veliki grad, po svim rimskim urbanističkim principima: s Forumom, kao središnjim trgom s tri velika hrama, pravilnim rasterom ulica, termama, te stambenim zgradama od kojih su neke bile vrlo raskošne i očito pripadale bogatašima. Buđenjem kršćanstva u gradu će biti sagrađene dvije starokršćanske bazilike. Nezakcij je preživio pad Rimskog Carstva, ali nije dolazak Slavena i Avara, koji će ga porušiti početkom 7. stoljeća. Nezakcij je danas možda i najvažnije arheološko nalazište u Istri. Većina ostataka koji se tamo mogu vidjeti iz antičkog je doba. Iz prapovijesti tek je dio zidina, te nekropola iz koje je vidljivo da je grad postojao već u 11. stoljeću pr.n.e. Arheološki park Nezakcij s manjim muzejskim prostorom i suvenirnicom otvoren je svakodnevno, tijekom cijele godine. Nalazi se u blizini pulske zračne luke, oko 13 km istočno od Pule i 11 km sjeverno od Ližnjana.

Antičko doba bilo je za Istru doista zlatno. Dolazi do urbanizacije, te nastaju prvi pravi gradovi. U mnogim današnjim istarskim gradovima očuvali su se ostaci i spomenici iz tog razdoblja. U tome svakako prednjači Pula, sa svojim amfiteatrom, Arenom, podignutim u 1. stoljeću, u kojem je gladijatorske borbe moglo gledati oko 20.000 gledatelja. Tu je i Augustov hram na Forumu, te slavoluk Sergijevaca, da spomenemo samo ono najvažnije, što se nikako ne smije propustiti. Poreč je nastao kao rimski kastrum, vojno naselje, s tipičnim rimskim rasporedom ulica, koji se vrlo lako u Poreču primjećuje i danas. Na mjestu njegovog foruma ostaci su triju hramova. Osim gradova grade se i brojne vile, ponajviše uz obalu. Gdje god pogledamo, ostaci su antičkih vila, pa se stječe dojam da je praktički cijela obala Istre bila izgrađena. Bile su to ladanjske i gospodarske vile, a najčešće su imale obje funkcije. Bili su uz njih pogoni za proizvodnju maslinovog ulja i vina, bojaonice tkanine, keramičarske radionice. Od keramičarskih radionica svakako treba izdvojiti one u Červaru i Fažani. Amfore i druge proizvode s njihovim žigovima naći ćemo diljem Rimskog carstva. Među mnogobrojnim vilama svojom veličinom i raskoši odskaču maritimne vile na Brijunima u uvali Verige i na poluotoku Vižula u Medulinu, dvije najveće rimske vile na istočnoj obali Jadrana, za koje se vjeruje da su pripadale carskim obiteljima. Grade se u antičko doba ceste i luke, čime se pospješuje trgovina. U Savudriji , na krajnjem sjeverozapadu hrvatskog dijela Istre nastat će velika luka, a Istrom prolazi važna cesta Via Flavia, koja povezuje Trst s Pulom, Rijekom i dalje s Dalmacijom. Uz razne druge istarske proizvode, u Rimskom carstvu na cijeni je istarski kamen. Najpoznatiji kamenolomi nalazili su se na Brijunima, te u okolici Vrsara i Funtane. Mnogi će kamenolomi nastali u antici biti vrlo aktivni mnogo kasnije, u vrijeme mletačke vlasti, a neki čak do današnjih dana.

Slabljenje Rimskog Carstva i sve učestalije provale barbara prisiljavaju stanovništvo da napušta nebranjene vile i seli se u utvrđene gradove. Zapadno Rimsko Carstvo pada 476. godine, kada posljednjeg cara svrgava germanski vojskovođa Odoakar, koji postaje prvi barbarski kralj Italije, u sklopu čije države se nalazila i Istra, no ne dugo. Već 489. godine Istru osvajaju Ostrogoti, predvođeni kraljem Teodorikom. U 5. stoljeću život se vraća u mnoge stoljećima napuštene gradine. To je vrijeme kada nastaje većina današnjih slikovitih gradića po brežuljcima u unutrašnjosti Istre.

Niti ostrogotska vladavina neće trajati dugo. Već 538. godine Istru osvaja Bizant, koji će njome vladati do 751. godine. Tada će vlast Bizanta nakratko prekinuti Langobardi, do 774. godine, a potom ponovo Bizant vlada do 788. godine, kada Istru osvajaju Franci. Krajem 6. i početkom 7. stoljeća dolazi do prvih upada Slavena i Avara. Najprije pljačkaju i ruše, te odlaze, no ubrzo će se Hrvati i Slovenci trajno doseliti, prvenstveno u unutrašnjost Istre. Franci sa sobom donose feudalizam, a kako su svakom feudalnom posjedu potrebni radnici, organizirano naseljavaju još Hrvata u Istru, što dovodi do nezadovoljstva kod starosjedilaca. Kako bi se riješili problemi, franački car Karlo Veliki saziva Rižansku skupštinu 804. godine, a dokument s tog skupa od neprocjenjive je vrijednosti za razumijevanje Istre toga doba.

Franačka država slabi i usitnjava se, a tim procesom Istra dolazi pod Italsko Kraljevstvo, no već 952. godine postat će dijelom Svetog Rimskog Carstva. Kako bi oslabio moć koruških vojvoda, koji su upravljali Istrom, car Henrik III sredinom 11. stoljeća osniva Istarsku markgrofoviju i predaje je na upravu plemićkoj obitelji Weimar-Orlamünde, a godine 1209. car Oton IV predat će je na upravu akvilejskim patrijarsima.

Još od vremena franačke uprave vlast je u Istri vrlo decentralizirana, pod snažnim utjecajem lokalnih moćnika, svjetovnih i crkvenih, koji upravljaju pojedinim gradovima ili područjima, a u vrijeme Istarske markgrofovije takvo stanje još više dolazi do izražaja. Kao osobitu zanimljivost valja istaknuti Vrsarsku grofoviju, koja je od 10. stoljeća, a možda i ranije, egzistirala kao samostalna država pod vlašću porečkih biskupa, sve do 1778. godine.

Popriličnu autonomiju gradova i rivalstvo između plemića koji upravljaju pojedinim feudima korist će Mletačka Republika, koja vojnim ili diplomatskim putem osvaja ili "stavlja pod svoju zaštitu" sve veći broj gradova, prvenstveno na obali. Najsnažnije uporište Akvilejskog patrijarhata u Istri je Pula, kojom u ime akvilejskog patrijarha upravlja moćna plemićka obitelj Castropola. Njih će Venecija protjerati iz Pule 1331. godine. Konačni slom Akvilejskog patrijarhata dogodit će se u ratu 1420-1421. godine, kada će Venecija zauzeti nekoliko gradova u Istri, ali i samu Akvileju.

Istra, međutim, neće cijela biti pod mletačkom vlašću. Njene dijelove, uglavnom u unutrašnjosti, naslijedit će Habsburgovci, što će dovesti do novih sukoba i borbe za prevlast, ovaj put između Mlečana i Habsburgovaca. Ti će sukobi kulminirati u dva navrata – u ratu Cambraiske lige protiv Venecije u prvoj polovici 16. stoljeća, te Uskočkim ratom od 1615. do 1617. godine. Najsuroviju ulogu u toj su priči imali uskoci, koji su uz prešutno odobravanje, čak i poticanje od strane Habsburgovaca, upadali na područja pod mletačkom vlašću, ubijali rušili i pljačkali. Ti će pohodi uostalom i biti povod Uskočkog rata, a njihov je rezultat u više navrata bio brisanje cijelih naselja s karte.

Nisu ratovi bili jedini problem. Teške su udarce stanovništvu Istre zadavale epidemije kuge. Uslijed depopulacije zemlja bi ostala neobrađena i često postajala leglo komaraca uzročnika malarije. Osobito Mlečani, no i Habsburgovci, nastojali su problem depopulacije riješiti doseljavanjem novog stanovništva. Doseljavale su se tako obitelji iz drugih dijelova Hrvatske, osobito iz Dalmacije, ali i iz Bosne, Italije, Crne Gore, Cipra, Grčke i Albanije. Ovi nesretni događaji i tužne ljudske sudbine stvorili su multikulturalno društvo, na što je Istra danas jako ponosna. Istra se tako može pohvaliti s dva vrlo rijetka i ugrožena jezika, koji se ovdje još uvijek aktivno govore - istriotskim, jezikom starosjedilaca još iz vremena Rimskog Carstva, te istrorumunjskim, jezikom doseljenika koji su stigli iz Dalmacije, no čije je izvorno porijeklo iz Rumunjske.

Osobito zanimljivo mjesto koje svakako vrijedi posjetiti je Dvigrad, napušteni grad čiji su stanovnici otišli nakon Uskočkog rata. U ratu su odoljeli napadu uskoka, no umorni od stalnog ratovanja i čestih bolesti, jednostavno su odlučili otići u obližnji Kanfanar. Sredinom 17. stoljeća u njemu su ostale tek tri obitelji, a 1714. godine više nije bilo nikoga i tada je napuštena bazilika Sv. Sofije. Napušteni grad propadao je kroz stoljeća, no ostaci zidina, crkve i mnogih kuća još su tu, danas se saniraju i konzerviraju. Dvigrad je bio jedan od gradova nastalih na prapovijesnoj gradini, no nije bio sam. Na susjednom brežuljku stajao je još jedan, njihovo zajedničko ime zapravo je bilo Dvigrad. Jedan se grad zvao Moncastel, drugi Parentina. Parentina je propao vrlo rano, a Moncastel je preuzeo zajedničko ime Dvigrad, vjerojatno kako bi sačuvali stečena prava koja su se odnosila na oba grada.

Godine 1797. propada Mletačka Republika, a cijela Istra je u sklopu Habsburške Monarhije. Napoleon osvaja Istru 1805. godine, a pod francuskom vlašću ostat će do 1813. godine. I u tom kratkom razdoblju nekoliko će obalnih gradova stradati u granatiranju s engleskih brodova. Nakon toga ponovo dolazi u sastav Habsburške Monarhije, gdje ostaje do kraja 1. svjetskog rata. Sredinom 19. stoljeća Pula postaje glavna luka austrougarske ratne mornarice, te se u njoj i njenoj okolici grade brojni vojni objekti i utvrde. Prilikom gradnje otkrivaju se i istražuju mnoga antička nalazišta, neka su, nažalost, i uništena. Početkom 19. stoljeća Pula je bila daleko od svog antičkog sjaja. Bila je maleno mjesto, izmučeno bolestima i ratovima. Dolazak austrijske mornarice dovest će do njenog ubrzanog razvoja.

Poslije 1. svjetskog rata Istru okupira Italija, a to će stanje biti legalizirano Rapalskim ugovorom 1920. godine, kojim Istra postaje dio Italije. Slavensko stanovništvo izloženo je snažnoj talijanizaciji, te mnogi Hrvati i Slovenci napuštaju Istru. I prije dolaska fašista na vlast u Italiji, njihov je utjecaj u Istri vrlo snažan. Upravo osnivanje Labinske republike smatra se prvim antifašističkim ustankom u svijetu. Bila je to rudarsko-radnička samouprava nastala ustankom labinskih rudara, no nije trajala dugo – od 2. ožujka do 8. travnja 1921. godine.

U 2. svjetskom ratu, nakon kapitulacije Italije 1943. godine u Istri dolazi do masovnog ustanka. Rezultat je bila ofenziva Erwina Rommela, koja će pomesti novonastalu partizansku vojsku, uništiti mnoga sela i pobiti mnogo civila. Do kraja rata Istra će ostati pod njemačkom okupacijom, a mnogi gradovi dodatno stradati u savezničkim bombardiranjima.

Nakon rata Istra pripada Hrvatskoj i Jugoslaviji, a mnogi istarski Talijani će je napustiti i otići u Italiju. Ponovo će u napuštene krajeve stići novo stanovništvo, ponajviše iz Dalmacije. Od 1991. godine Istra je dio samostalne Republike Hrvatske.

Kršćanstvo se u Istri javlja vrlo rano, još sredinom 3. stoljeća, kada nastaje porečka biskupija, najstarija u Istri. U to doba kršćanstvo je još bilo ilegalno, vjerski obredi obavljaju se u tajnosti, u kućama. Ipak, čak iz tog vremena nešto je sačuvano do danas. Jedna takva kućna crkva bio je Maurov oratorij u Poreču, od koje je sačuvan dio mozaika. Na njenom je mjestu sagrađena u 5. stoljeću trobrodna bazilika, koju je kasnije biskup Eufrazije temeljito preuredio između 535. i 550. godine. Tako nastaje slavna Eufrazijeva bazilika ili Eufrazijana, danas izuzetno dobro očuvana ranokršćanska katedrala, koju je UNESCO uvrstio na listu svjetske graditeljske baštine. Mozaik Maurovog oratorija iz 3. stoljeća i danas je u njoj.

Milanskim ediktom 313. godine prestaju progoni kršćana i tada se počinju graditi crkve diljem Istre. Od tih najstarijih najčešće su sačuvani tek ostaci, no neke su se nadograđivale i mijenjale kroz stoljeća, sačuvavši ponešto od svojih najstarijih dijelova. Istra je prepuna lijepih i zanimljivih crkava iz svih vremenskih razdoblja i građenih svim stilovima. Ima ih čak na vrlo osamljenim mjestima, podalje od naselja. Spomenuti samo neke od njih gotovo da je nepošteno, no ipak tako moramo napraviti. Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije u Puli sagrađena je u 5. stoljeću, no do danas se mnogo puta nadograđivala i mijenjala. Ipak još čuva dijelove podnog mozaika iz 5. i 6. stoljeća, te dijelove zidova iz 6. stoljeća. Kapela Sv. Marije Formoze nekada je bila dio velike trobrodne bazilike, podignute u 6. stoljeću. Bazilike danas više nema, no kapelica je izuzetno dobro sačuvana, praktički u izvornom obliku. Mnogo je mlađa barokna crkva Sv. Eufemije u Rovinju s početka 18. stoljeća, nastala pregradnjom crkve iz 10. stoljeća. Njen zvonik visok 62 metra najviši je u Istri. Pripadao je starijoj crkvi, a izgrađen je u 17. stoljeću. Crkva Sv. Blaža u Vodnjanu poznata je po svojoj zbirci relikvija, najvećoj poslije one u Vatikanu, te vrijednoj zbirci sakralnih predmeta i umjetnina.

Osobitu vrijednost mnogih istarskih crkava predstavljaju njihove freske. Stare i vrijedne freske nalaze se u 50-tak istarskih crkava. Spomenimo grobljansku crkvu Sv. Marije na Škrilinah iz 15. stoljeća, kod još jednog prekrasnog drevnog gradića na brežuljku, Berma. U njoj je, uz druge freske, slavna kasnogotička freska Ples Mrtvaca, djelo Vincenta iz Kastva iz 1474. godine.

Osim brojnih crkava, u mnogim istarskim mjestima i gradićima naći ćete lijepe kaštele i palače koje su pripadale lokalnim plemićima. U Labinu ih je nekoliko, spomenut ćemo palaču Battiala-Lazzarini u kojoj je danas muzej. Kaštel u Vrsaru bio je ljetna rezidencija porečkih biskupa. U Poreču je palača Zuccato, a u palači Rigo u Novigradu danas je umjetnička galerija. Palaču Soardo-Bembo u Balama posjećivao je slavni Casanova. Pazinski kaštel stoljećima je bio upravno središte Pazinske knežije pod vlašću Habsburgovaca. Mnoge palače nalazile su se na stancijama, velikim poljoprivrednim imanjima. Osim palača vlasnika, stancije bi imale brojne gospodarske zgrade, te stambene zgrade radnika, a one najveće bile su gotovo kao manja naselja. Vrijedi obići stanciju Rigo kod Novigrada, Veliku stanciju kod Savudrije ili stancije Meneghetti, Bembo i mnoge druge u okolici Bala.

Istra je, uz Kvarner, bila najsnažnije središte glagoljaša u Hrvatskoj. Jedan od najzanimljivijih glagoljskih natpisa je Plominski natpis iz 11. stoljeća uzidan u crkvi Sv. Jurja u Plominu. Dugo je predstavljao veliku nepoznanicu znanstvenicima jer je uz oblu glagoljicu na njemu lik za kojeg se vjerovalo da predstavlja sv. Jurja, no način prikaza ovog sveca i glagoljaška slova nikako nisu pripadala istom vremenu. Misterij je riješio akademik Branko Fučić, utvrdivši da se uopće ne radi o sv. Jurju, već o rimskom bogu Silvanu, uz čiji je prikaz mnogo stoljeća kasnije dopisan tekst na glagoljici kao grafit.

Posjetite također Aleju glagoljaša između gradića Hum i Roč, s 11 spomenika posvećenih glagoljici. Dakako, posjetite i Hum, najmanji grad na svijetu. Zanimaju li Vas freske, vidjet ćete ih i ovdje, u romaničkoj kapeli Sv. Jerolima. To su dobro očuvane freske iz 12. stoljeća. U Humu probajte bisku, domaću rakiju s imelom i četiri vrste trave, čiji recept seže još u vrijeme keltskih druida koji su nekada ovdje živjeli. Posjetite i Roč, još jedan gradić na brijegu nastao iz histarske gradine koja je postala rimski kastrum, pa srednjovjekovni kaštel, a kasnije bio važno središte hrvatske pismenosti.

U mnogim su istarskim gradovima vrijedni i zanimljivi muzeji i zbirke. U Puli je Arheološki muzej Istre, Muzej suvremene umjetnosti Istre, te Povijesni i pomorski muzej Istre. U podzemnoj prostoriji amfiteatra izložba je "Vinogradarstvo i maslinarstvo Istre u antici", a u Augustovom hramu zbirka antičkih skulptura. Na Brijunima nekoliko je zanimljivih muzejskih zbirki. U kaštelu u Pazinu je Muzej grada Pazina i Etnografski muzej Istre, a etnografske zbirke naći ćete u Kašteliru, Bujama, te u sklopu Zavičajnog muzeja u Buzetu. Zavičajni muzej je i u Rovinju, kao i muzej "Kuća o Batani", posvećen tradicionalnom čamcu ovog kraja s karakterističnim ravnim dnom. Narodni muzej Labin ima vrijednu zbirku posvećenu povijesti rudarstva. Gallerion u Novigradu vrijedna je zbirka austrougarske mornarice, a u Novigradu, kao i u Balama, zanimljivi su lapidariji. Muzej grada Umaga posjeduje brojne izloške iz antičkog doba, a u njemu je i izložba suvremene umjetnosti. Zbirke sakralne umjetnosti, osim već spomenute u Vodnjanu, postoje i u Vrsaru u crkvi Sv. Foške, te u Labinu u crkvi Sv. Marije Tješiteljice.

Osim kulturno-povijesnih, Istra obiluje i prirodnim znamenitostima. Otočje Brijuni jedini su nacionalni park u Istri, a teško je odlučiti jesu li važnije prirodne ljepote ili kulturno-povijesne znamenitosti Brijuna.

Park prirode Učka najviša je istarska planina, pravi mamac za planinare i šetače, ali i za ljubitelje paraglidinga.

Poluotok i rt Kamenjak nedaleko Pule i Medulina najjužniji je dio Istre. Uživajući u njegovim ljepotama kroz šetnju ili vožnju biciklom dan će brzo proći, a ne propustite okupati se na nekoj od njegovih prekrasnih prirodnih plaža.

Volite li promatrati ptice, posjetite ornitološki park Palud, nedaleko Rovinja i Bala.

Limski zaljev ulazi duboko, čak 35 km, u istarsko kopno. Prirodni je fenomen nastao tako što je more poplavilo nekadašnje korito rijeke Pazinčice. U njegovoj je blizini šuma Kontija. To je šuma bijelog graba, zaštićena kao posebni rezervat šumske vegetacije. Kada govorimo o šumama, svakako treba spomenuti Motovunsku šumu, koja je posljednja sačuvana poplavna mediteranska šuma. U njoj prevladavaju hrast lužnjak, poljski jasen i brijest, a osobito je poznata kao bogato nalazište nadaleko slavnih istarskih tartufa.

Naravno, posjetiti vrijedi i Motovun, još jedan prekrasan gradić na brežuljku, gdje život traje bez prekida već preko 4000 godina. Ljubitelji filma posjetit će Motovun u vrijeme održavanja Motovunskog filmskog festivala, a alternativni znanstvenici smatraju Motovun najsnažnijim izvorištem pozitivne energije u Istri.

Istra je također poznata po brojnim spiljama i jamama. Jama Baredine uređena je za turističke posjete, te ne treba biti speleolog da bi se uživalo u njenim ljepotama, a takve su i spilja Mramornica kod Brtonigle, spilja Feštinko kraljevstvo kod Žminja, te Romoaldova spilja kod Limskog zaljeva. Posjetiti je moguće i Pazinsku jamu u pratnji iskusnih vodiča, speleologa, pa je ovo izlet namijenjen posjetiteljima sklonijima avanturi.