Apartmani Kaštelir i Labinci - u privatnom smještaju su najbolje ocijenjeno jeftini apartmani u Istri

Apartmani i privatni smještaj u mjestu Kaštelir-Istra. Apartmani Hrvatska najbolje ocijenjeno jeftini apartmani , sobe i kuće za odmor u Kaštelir-Istra.

Direktnim kontaktom s vlasnikom Apartmani Hrvatska omogućuje Vam jeftine cijene najma smještaja, bez agencijske provizije!

Vjerujemo kako ćete u ponudi Apartmani Hrvatska pronaći apartman upravo po Vašem ukusu u mjestu Kaštelir-Istra i uživati u Vašem odmoru!

Smještaj u Kašteliru u ponudi Apartmani Hrvatska

Apartmani Kaštelir i Labinci - Kaštelir i Labinci od smještaja u ponudi su apartmani. Kaštelir i Labinci su dva prelijepa turistička odredišta u Istri.

Apartmani Hrvatska može Vam sa zadovoljstvom ponuditi smještaj u Kašteliru. Na raspolaganju su apartmani kod privatnih iznajmljivača.

U nastavku se nalaze i ostala mjesta u Istri gdje su Vam na raspolaganju apartmani: Poreč (12 km od Kaštelira) i Novigrad (13 km od Kaštelira). Na raspolaganju su apartmani i sobe kod privatnih iznajmljivača. Također Vam Apartmani Hrvatska može ponuditi smještaj u Istri slijedećiom mjestima: Rovinj , Pula , Novigrad , Vrsar , Funtana , Bale , Fažana , Peroj , Banjole , Medulin , Premantura, Targetari

Turistička ponuda, aktivni odmor

Kaštelir i Labinci prvenstveno su poljoprivredna mjesta, tek u novije vrijeme u njima se razvija turizam. Ovdje nema hotela ili kampova, na raspolaganju su Vam sobe, apartmani, pa i luksuzne i moderno opremljene vile s bazenom. Nedostatak dugogodišnjeg iskustva privatni iznajmljivači Kaštelira i Labinaca bez problema nadoknađuju svojim upornim i marljivim radom, te urođenom gostoljubivošću.

Okolicu Kaštelira i Labinaca krase maslinici, vinogradi i druge poljoprivredne površine, te bujna mediteranska vegetacija i netaknute šume. Dođete li ovamo u jesen, uživat ćete u branju kestena ili gljiva, u proljeće potražite šparoge.

U Kašteliru je sportska dvorana u sklopu koje djeluje i fitness centar. Ljubitelji jahanja naći će između Kaštelira i Tara konjički centar, koji ima sadržaje namijenjene i onima koji nikada nisu jahali, pa i djeci. Postoji ovdje teniski teren, stolovi za stolni tenis, boćalište, nogometni i odbojkaški teren, pa će ljubitelji sportskih aktivnosti svakako pronaći nešto za sebe.

Do mora ima, kako smo rekli, nekih 8 km, pa ukoliko boravak na plaži predstavlja najvažniji segment Vašeg godišnjeg odmora, Kaštelir i Labinci vjerojatno nisu najbolji izbor odredišta za ljetovanje. Na plažu možete otići automobilom, ili još bolje, biciklom. Volite li vožnju biciklom, Kaštelir i Labinci svakako jesu izvrsno odredište za Vaš odmor. Naći ćete ovdje uređene i obilježene biciklističke staze, na koje se pak nastavljaju porečke biciklističke staze, te staze drugih okolnih mjesta. Mnogo toga vrijedi vidjeti u okolici Kaštelira, a bicikl nam se čini upravo idealnim sredstvom za to. Svakako ćemo Vam preporučiti stazu Sv. Mihovila, koja će Vas preko znamenitosti Kaštelira i Labinaca dovesti do ostataka opatije i samostana Sv. Mihovila pod zemljom, te do jame Baredina.

Gastronomija

Poljoprivredni i šumovit kraj u čijoj se neposrednoj blizini nalazi bogato ribolovno područje već zvuči kao dobro mjesto za upoznavanje kulinarske ponude tradicionalne istarske kuhinje. I zaista je tako. U Kašteliru, Labincima i njihovoj okolici naći ćete nekoliko vrhunskih restorana i konobi, gdje će Vam znalački spremiti nadaleko poznate istarske specijalitete.

Probajte istarsku maneštru, ombolo i kobasice, istarski pršut, fritaju s tartufima ili pršutom, fuže, pljukance, njoke ili neku drugu istarsku tjesteninu s umakom od divljači ili žgvacetom, razne riblje specijalitete, rižoto, rakove, školjke i lignje spremljene na razne načine. Sva ova fina jela vrijedi zaliti čašom dobrog domaćeg istarskog vina, a za otvaranje apetita prije jela, preporučit ćemo čašicu istarske rakije.

Zabava i događanja

U večernjim satima zabavu možete potražiti u jednom od nekoliko kafića, a u Kašteliru ćete naći i manju diskoteku. Tražite li više, Poreč s bogatim i raznolikim noćnim životom udaljen je oko 12 km.

Na dan sv. Kuzme i Damjana, zaštitnika Kaštelira, bit će ovdje cjelodnevna pučka fešta s raznim sadržajima. Tijekom prosinca razna događanja bit će u Kući Djeda Mraza. Osobito valja istaknuti jednu neobičnu i vrlo zanimljivu manifestaciju, Gramperijadu. Gramperijada je pučka fešta od krumpira, posvećena – krumpiru. Tradicionalno se održava prvi vikend u kolovozu, a osim gastronomskih užitaka, ovdje ćete se imati prilike zabaviti i raznim drugim aktivnostima, kao što su biciklijada, turnir u briškuli i trešeti i slično.

Dolazak u Kaštelir i Labince

Iz zapadne i središnje Europe do Kaštelira i Labinaca je vjerojatno najbolje stići preko Kopra u Sloveniji, granicu s Hrvatskom prijeđite na graničnom prijelazu Plovanija, kod Buja, te nastavite Istarskim ipsilonom do čvora Višnjan, gdje napuštate Istarski ipsilon i županijskom cestom dolazite u Kaštelir ili Labince. Iz drugih dijelova Hrvatske ili istočne Europe krenite prema Rijeci, zatim Istarskim ipsilonom prođite kroz tunel Učka, na čvoru Kanfanar krenite prema sjeveru do čvora Višnjan, gdje napuštate Istarski ipsilon i županijskom cestom stižete u Kaštelir ili Labince.

Do Kaštelira postoji jedna izravna međugradska autobusna linija, iz Zagreba. Obližnji Poreč autobusnim linijama povezan je s mnogim hrvatskim gradovima, a tamo vozi i nekoliko međunarodnih autobusnih linija, osobito u ljetnim mjesecima. Od Poreča do Kaštelira ili Labinaca možete stići taksijem.

Najbliža međunarodna zračna luka je u Puli, udaljena od Kaštelira i Labinaca oko 60 km. U ovu zračnu luku, između ostalih, leti i nekoliko niskotarifnih avioprijevoznika, povezujući je s brojnim europskim gradovima, osobito tijekom ljetnih mjeseci. U zračnoj luci možete unajmiti automobil, moguća je organizacija transfera do Kaštelira ili Labinaca, ili možete organiziranim prijevozom stići do pulskog autobusnog kolodvora, a odatle autobusom do Poreča. Zračne luke u Trstu i Ljubljani također nisu daleko, a za njih vrijedi sve navedeno za pulsku zračnu luku.

Kaštelir i Labinci - povijest i znamenitosti

Uz Kaštelir, Labince i općenito kraj koji ih okružuje vezuje se jedna od nekoliko inačica legende o Argonautima i zlatnom runu. Ona, doduše, nikako ne može odgovarati istini, no čak niti takve legende ne treba samo odbaciti, već u njima valja tražiti objašnjenja povijesti i događaja u davnim vremenima. Ona kaže kako su Argonauti nekako od Crnog mora, Dunavom i Savom došli do rijeke Mirne, te njome do Jadranskog mora. Oko rijeke Mirne podigli su brojne utvrde. Kako god bilo, činjenica je da su se na obroncima u okolici rijeke Mirne nalazile brojne utvrde, prapovijesne gradine. Postojale su i na brežuljcima gdje se danas nalaze Kaštelir i Labinci, a osobito važna nalazila se nedaleko Kaštelira, oko 4 km sjevernije, iznad doline rijeke Mirne. Ta se utvrda, čiji ostaci postoje i danas, nazivala Nigrinjan, a danas je jednostavno zovu Gradina. Oko 6 km zapadno od Kaštelira i Labinaca drevni su Histri podigli još jednu gradinu, na mjestu gdje će se život gotovo kontinuirano nastaviti do današnjih dana, od koje će nastati današnji Tar, s nešto više od 1000 stanovnika.

Rimskim osvajanjima pojedinih područja obično se broj prijašnjih prapovijesnih gradinskih naselja reducirao. Ovdje to nije bio slučaj, a za to postoje dobri razlozi. Rijekom Mirnom se plovilo, a Nigrinjan je nadzirao taj važan plovni put. Nadgrobni spomenik iz 1. stoljeća otkrit će nam da je u njemu boravila 9. rimska legija poznata pod imenom Triumphalis, prema velikoj pobjedi u bitci kod Akcija, kojom je praktički završio građanski rat i stvoreno Rimsko Carstvo. Kaštelir i Labinci imali su slične uloge – kraj njih je prolazila važna prometnica Via Flavia, koju su nadzirali.

U ranom srednjem vijeku na mjestu antičkih utvrda podignuti su kašteli, po čemu je Kaštelir i dobio ime. U to vrijeme Nigrinjan još uvijek živi. U drugoj polovici 14. stoljeća teško će stradati i biti porušen u napadu Mlečana za vrijeme rata između Venecije na jednoj i Hrvatsko-ugarskog Kraljevstva i Genove na drugoj strani. Srušen i napušten pripast će Habsburgovcima 1381. godine, koji će ga obnoviti 1444. godine. U ratu Cambraiske lige doći će pod mletačku vlast 1508. godine, a svoj kraj Nigrinjan će dočekati u Uskočkom ratu, kada će opet biti razoren i napušten, ovaj put trajno.

Kaštelir se u pisanim dokumentima prvi put spominje 983. godine, kada ga Oton II, car Svetog Rimskog Carstva, predaje porečkim biskupima. Oni će ga držati do 1174. godine, kada ga predaju u leno Goričkim grofovima. Krajem 14. stoljeća Kaštelir, Labinci i njihova okolica teško će stradati u već spomenutom mletačko-hrvatsko-ugarsko-genoveškom ratu, a preostalo stanovništvo pokosit će epidemije kuge i malarije. Opustjela naselja dospjet će pod mletačku vlast 1420. godine. Mlečani će naseliti Labince doseljenicima iz Dalmacije i Bosne u 15. i 16. stoljeću, a Kaštelir kasnije, u 16. i 17. stoljeću. No i tada su do bila vrlo mala naselja, što će najbolje oslikati tvrdnja da će svoj demografski preporod doživjeti krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a danas zajedno imaju tek 600 stanovnika.

Crkvica Sv. Trojstva u Labincima jednostavna je gotička kapela sa zvonikom na preslicu iz 13. stoljeća i najstariji sačuvani sakralni objekt ovog kraja. Osobito je poznata po svojim freskama, kojima je oslikana u 15. stoljeću. U Labincima je i župna crkva Sv. Ivana Krstitelja. Ova je trobrodna crkva izgrađena 1753. godine na mjestu starije.

Kaštelirske su crkve dosta mlađe. Župna crkva Sv. Kuzme i Damjana trobrodna je crkva podignuta 1908. godine, također na mjestu starije crkve. Od prijašnje crkve na tom mjestu sačuvan je tek njen najmlađi dio, historicistički zvonik iz 1869. godine. Na kaštelirskom groblju je crkvica Sv. Roka sa zvonikom na preslicu iz 1856. godine.

Nedaleko Labinaca nalaze se ostaci drevne opatije i benediktinskog samostana Sv. Mihovila pod zemljom. Ovo neobično ime samostan je dobio jer je crkva, ili vjerojatnije samo njeno svetište bilo ukopano pod zemljom. Samostan je bio podignut u 9. stoljeću, a danas od njega nije mnogo ostalo. Dijelove crkve i samostana Sv. Mihovila pod zemljom naći ćete u svetištu crkve Sv. Ivana Krstitelja u Labincima, te kao spolije ugrađene u njen zvonik.

Ljubitelji astronomije neće propustiti posjetiti obližnji Višnjan, s njegovom zvjezdarnicom. Višnjan se nalazi manje od 5 km jugoistočno od Kaštelira, a višnjanska je zvjezdarnica, osnovana 1992. godine, otkrila preko 1700 nebeskih tijela, što je čini najplodnijom u svijetu u novije vrijeme. Početkom ovog stoljeća je njen znanstveni rad otežan i ubrzo potpuno prestao, zbog vrste javne rasvjete u Višnjanu. Godine 2009. nova je zvjezdarnica podignuta u Tičanu, nedaleko Višnjana, pa je istraživački rad nastavljen. Brojne radionice i edukativni sadržaji itekako su dobar razlog za posjetu ovoj zvjezdarnici. Osim zvjezdarnice, u Višnjanu ćete naći i nekoliko vrijednih kulturno-povijesnih znamenitosti koje vrijedi posjetiti.

U Kašteliru posjetite Etno muzej, nastao od zbirke predmeta koje je godinama sakupljao Vittorio Rossoni, rođen u Kašteliru, a kao dijete odselio u Trst s obitelji 1955. godine, no često se vraćao u rodni Kaštelir. Kada je njegova zbirka postala tolika da za nju više nije imao mjesta, darovao ju je Kašteliru, a njen je dio danas izložen u prostorijama kaštelirske turističke zajednice.

Boravite li u Kašteliru u prosincu, svakako posjetite Kuću Djeda Mraza, gdje ćete naći brojne sadržaje, većinom namijenjene najmlađima, no bit će i onih za starije.

Oko 5 km jugozapadno od Kaštelira i Labinaca nalazi se jama Baredina, prvi speleološki lokalitet u Istri koji je uređen za turističku namjenu, pa će posjeta biti jednostavna i ugodna svima, ne samo speleolozima. Jama je osvijetljena, uređene su staze i stepenice s rukohvatima, a vidjet ćete pet podzemnih dvorana s bogatim prirodnim ukrasima, te podzemno jezero u kojem živi čovječja ribica. Nedaleko jame Baredina posjetite Traktor story, izložbu traktora oldtimera, s 50-tak starih traktora i drugih poljoprivrednih strojeva. Tu je i galerija s raznim izložbama i vinotekom.

Tar

Tar smo već spomenuli, nalazi se manje od 6 km zapadno od Kaštelira i Labinaca. Kada iz ovih mjesta krenete na plažu, proći ćete kroz Tar. Ovdje je bila prapovijesna gradina, no ona nije nastavila živjeti u antičko doba. Nedaleko nje, na lokalitetu Stancija Blek, podignuta je velika rimska vila rustika, a na njenim ruševinama je u bizantsko vrijeme sagrađen kaštel koji je služio za nadzor tadašnje luke u Tarskoj vali.

Tar se prvi put spominje u istom dokumentu kao i Kaštelir, 983. godine, kada ga car Oton II daruje porečkim biskupima. Na mjestu današnjeg Tara nastaje naselje kmetova koji rade za vladare tarskog kaštela, pa dokumenti iz 13. stoljeća govore o Starom Taru, kaštelu, te Novom Taru, naselju kmetova podno kaštela. Kasnije će porečki biskupi zadržati Stari Tar, a Novi Tar će prepustiti Goričkim grofovima

U 14. ili početkom 15. stoljeća Stari Tar nestaje, vjerojatno u kakvoj epidemiji kuge. Od njega su tek ostale ruševine, kao i ruševine crkve Sv. Križa, vjerojatno iz 9. stoljeća, u njegovoj blizini. Novi Tar nastavlja živjeti pod današnjim imenom, Tar.

Tar, zahvaljujući plodnoj zemlji i luci u Tarskoj vali, preko koje se izvozi vino i maslinovo ulje, osobit procvat doživljava u 18. i 19. stoljeću. Najbolji dokaz toga je velika i raskošna župna crkva Sv. Martina, izgrađena 1804. godine na mjestu starije crkve, a u spomen boravka pape Pia VII u luci Tarske vale u kolovozu 1800. godine. Na tarskom je groblju crkva Sv. Petra, sagrađena vjerojatno 1451. godine, kako kaže natpis na gotičkom luku na njenim vratima.

Tarska vala najbliže je more Kašteliru i Labincima, no naš je savjet da se na kupanje ipak uputite na obližnji poluotok Lanterna. Naime, na području Tarske vale mnogo je blata kojeg donosi rijeka Mirna, koja ovdje utječe u Jadransko more. Tarsku valu ipak vrijedi posjetiti, no iz drugih razloga – ona je poznata po bogatstvu ribom, pa se prava na ribolov u njoj reguliraju dokumentima još iz 10. stoljeća, osim toga, na njenim strmim obalama u davnini su bili kamenolomi, a zanimljiva će biti i ljubiteljima promatranja i fotografiranja ptica.