Brzac i Pinezići

Brzac s nešto manje od 180 stanovnika, te Pinezići s nešto manje od 200 stanovnika naselja su u dijelu otoka Krka znanom pod imenom Šotovento. Šotovento se nalazi na najzapadnijem dijelu otoka Krka i administrativno pripada pod grad Krk.

Brzac i Pinezići nisu obalna naselja. Pinezići su od mora udaljeni tek nekoliko stotina metara. Nekada je to bilo ribarsko mjesto, a danas je prvenstveno turističko. Brzac je dalje od mora, oko 1 km, te djelatnosti vezane uz more nikada nisu bile značajnije zastupljene. Stanovništvo se uglavnom bavilo poljoprivredom, a turizam se tek u novije vrijeme počinje razvijati i još ima mnogo potencijala za napredak.

Nedaleko Pinezića je trajektna luka Valbiska, odakle postoji trajektna veza s otocima Cresom i Rabom, što posjetiteljima ovog kraja omogućava i jednostavan odlazak na izlete na ove zanimljive otoke. Brzac je od trajektne luke Valbiska udaljen 6-7 km.

Povijest i znamenitosti

Značajno naseljavanje ovog kraja dogodilo se u 15. stoljeću, kada je knez Ivan VII Frankopan, želeći povećati prihode od poreza, naselio ovamo stanovništvo s Velebita.

Nekoliko sakralnih objekata ili pak ostataka sakralnih objekata na ovom području spominje se prvi puta 1338. godine u Vatikanskom arhivu, vezano uz plaćanje nekih taksi, a nesumnjivo su mnogo stariji, neki i po nekoliko stoljeća. Pronađeno je i više ostataka iz rimskih vremena, pa je očito da je ovaj kraj bio naseljen i davno prije 15. stoljeća, još iz antičkih vremena, no o tome ima vrlo malo podataka.

Glavotok

Oko 2 km sjeverno od Brzaca, uz more, nalazi se zaseok Glavotok, a u njemu samostan franjevaca trećeredaca glagoljaša, te samostanska crkva Bezgrešnog začeća Marijinog. Redovništvo na Glavotoku spominje se još 1277. godine, a prvi spomen franjevaca je u darovnici kneza Bartola iz 1350. godine. Samostan je osnovan negdje sredinom 15. stoljeća. Sami franjevci će reći da je tu od 1468. godine, a na području samostana nalazila se ranija kapela u vlasništvu Frankopana, koju je Ivan VII darovao 1445. godine Dujmu, prvom gvardijanu samostana. No, možda je samostan i osnovan poslije tog darovanja. Vjeruje se da ta stara frankopanska kapela nije srušena, već integrirana u kasnije sagrađenu crkvu, no njezina točna lokacija samo je predmet nagađanja.

Od 1507. do 1509. godine građena je samostanska jednobrodna crkva Bezgrešnog začeća Marijinog. Iako je bilo kasnijih dogradnji, može se reći da je crkva zadržala svoj prvobitni oblik do danas. U samostanu se čuva zbirka glagoljskih rukopisa i knjiga, te zbirka slika i liturgijskih predmeta.

Na području Glavotoka nalazi se i jedna prirodna znamenitost. Područje je pod hrastom crnikom, a jedan dio je i zaštićeni rezervat šumske vegetacije. Hrast crnika je zimzeleno drvo, autohtono u Hrvatskoj, a raste u priobalnom području. Drvo je vrlo tvrdo i izdržljivo, te se u povijesti koristilo za izgradnju brodova. Mletačka flota bila je uglavnom izgrađena od ovog drva, a čak je i nekoliko mletačkih upravitelja Krka u više navrata upozoravalo na neracionalno i neodrživo iskorištavanje ovog vrijednog resursa na otoku.

U Glavotoku postoji auto-kamp i nekoliko lijepih plaža, koje su omiljene među velikim dijelom posjetitelja Brzaca, iako postoje i plaže koje su bliže Brzacu od ovih.

Crkva Sv. Krševana

Stazom koja počinje nedaleko samostana na Glavotoku, ili pak stazom iz Milohnića, sela nedaleko Brzaca, možete doći do malene, ali izuzetno vrijedne crkve Sv. Krševana. Nalazi se u šumovitom i nenaseljenom kraju, iznad uvale Čavlena

Dostupni podaci o starosti zdanja zapravo su samo nagađanja, te je po tome, kao i po mnogo čemu drugome slična crkvi Sv. Dunata, na drugom dijelu otoka Krka. Za obje crkve će se često reći da potječu iz 12. stoljeća. Razlog tome je što je kratko vrijeme u 12. stoljeću Krčka biskupija bila pod Zadarskom nadbiskupijom, obje crkve slične su nekim crkvama iz zadarskog područja, a i nose imena svetaca popularnih u tom kraju.

Mi ćemo si uzeti tu slobodu i izreći svoje mišljenje. Teško je vjerovati da je crkva Sv. Krševana, kao i crkva Sv. Dunata, izgrađena u 12. stoljeću. O kojih 300-tinjak godina ranije mogli bismo razgovarati. U 12. stoljeću su vjerojatno samo dobile današnja imena. No, kako god bilo, radi se o spomenicima nulte kategorije.

Crkva Sv. Krševana je centralna građevina. Oko centralnog kružnog dijela natkrivenog kupolom raspoređena su četiri kraka, od kojih su tri polukružne apside natkrivene kalotama, a četvrti, ulazni krak je pravokutnog oblika i natkriven polukružnim svodom.

Nedavnim arheološkim istraživanjima utvrđeno je da se ova predromanička crkva nalazi na ostacima starijeg kompleksa, a u blizini pronađeni su ostaci vjerojatno antičke vile rustike. Pronađeni ostaci datiraju se između 1. i 4. stoljeća. Mještani obližnjih Milohnića pronalazili su kosti prilikom oranja, no postojanje groblja u blizini ove crkve još nije dokazano. Bez ikakve sumnje crkvica Sv. Krševana i njena okolica čuvaju još mnogo tajni i uzbudljivih otkrića za budućnost.

Crkva Sv. Fuske

Nedaleko Pinezića, u uvali Sv. Fuske, uz more, nalazi se crkva Sv. Fuske. Jedna je to od crkava ovog kraja koje se prvi put spominju 1338. godine, a čija je stvarna starost nepoznata. Crkva je pravokutnog tlocrta s bačvastim svodom, te trijumfalnim lukom na ulazu i zvonikom na preslicu, a izgrađena je od neobrađenog kamena. U zapisima iz 1565. godine navodi se da je crkva u lošem stanju, a kasnije je osnovana bratovština koja se o njoj brinula.

Godine 1884. gradi se u obližnjem selu Linardići nova crkva Sv. Fuske, koja je zapravo nastala proširenjem kapele Sv. Antuna iz 1627. godine. Bivša kapela danas je apsida nove crkve. U staroj crkvi Sv. Fuske na moru danas se samo održava misa na dan Sv. Fuske, a uz nju je i danas groblje za sela Pinezići i Skrpčići.

Prilikom obnove stare crkve Sv. Fuske, pod njom i u njenoj okolini pronađeni su antički nalazi, vjerojatno ostaci rimske vile rustike, amfore, te antički grobovi. Južno od crkve, također uz more, ruševine su kapele Sv. Marine, koja se također prvi put spominje 1338. godine, a nije poznato kada je izgrađena.

Ostale crkve i kapele ovog kraja

Istočno od Brzaca, više u unutrašnjosti otoka, a oko 3 km jugoistočno od uvale Ćavlena nalazi se selo Poljica i u njemu župna gotička crkva Sv. Kuzme i Damjana. Crkva se spominje još 1490. godine kao «nova», a od tada je više puta nadograđivana i proširivana. Današnji zvonik je izgrađen 1768. godine, a prije je zvonik bio u pročelju, vjerojatno na preslicu.

Jugoistočno od Poljica, također u unutrašnjosti otoka nalazi se selo Brusići, a u njemu kapela Sv. Cecilije, o kojoj se još 1565. piše da je «prastara», a iste godine spominju se i temelji kapele Sv. Sergija nad Brusićima, koji postoje i danas.

Kapela Sv. Petra u Brzacu izgrađena je 1693. godine, a njeni graditelji bili su u sporu sa sjedištem biskupije u gradu Krku i s franjevcima iz samostana u Glavotoku.

U Skrpčićima, selu nedaleko Pinezića nalazi se crkva Sv. Franje, izgrađena krajem 16. ili početkom 17. stoljeća. Nedaleko mjesta je i kapela Sv. Ksista, koja se spominje još 1277. godine, a od koje su danas ostali samo zidovi i apsida. Negdje u blizini bila je i kapela Sv. Nikole «u grmina» čiji ostaci još nisu pronađeni.

Ovo su samo neke od starih i zanimljivih crkvica i kapela u malenim, slikovitim mjestima ovog kraja. Ostale ćemo ostaviti Vama da ih otkrijete.

Smještaj, plaže, gastronomija

U Brzacu, Pinezićima ili bilo kojem drugom mjestu Šotoventa nema hotela. Radi se ipak o vrlo malim mjestima. Gostima su na raspolaganju dva kampa, jedan na Glavotoku i drugi kraj Pinezića, te sobe i apartmani u privatnom smještaju.

Brzac i Pinezići, kao i većina drugih naselja ovog kraja nisu na moru, ali su dovoljno blizu da do Vaše omiljene plaže možete doći laganom šetnjom. Većinom su to prirodne plaže, bez dodatnih sadržaja, ali i bez gužve karakteristične za popularna turistička odredišta. Izuzetno čisto more, netaknuta priroda, te prirodan hlad ovog šumovitog kraja, gdje se šuma često proteže gotovo do samog mora karakteristika su većine plaža koje ćete ovdje pronaći. Među popularnijim plažama su već ranije spomenute plaže na Glavotoku, a valja istaknuti i plažu Jert, kod Pinezića koja se ponosi Plavom zastavom. Plaža Jert je dijelom šljunčana, a dijelom betonirana plaža, na kojoj su dostupni razni dodatni sadržaji, postoji spasilačka služba, moguće je iznajmljivanje plažnih rekvizita, a tu je i ugostiteljska ponuda. Dodatne sadržaje pronaći ćete i na plaži kampa u Glavotoku, koja također ima Plavu zastavu.

S gastronomskom ponudom ovog kraja možete se upoznati u jednoj od nekoliko kvalitetnih konobi i restorana u mjestima ovog kraja. «Domaći ugođaj» i «domaća kuhinja» asocijacije su koje povezuju sve te konobe, a to je, sigurno ćete se složiti, izvrsna preporuka.