Punat

Punat je mjesto s nešto manje od 1900 stanovnika, smješteno na južnoj strani otoka Krka, na istočnoj obali Puntarske drage.

Povijest i znamenitosti

Punat se smatra jednim od mlađih naselja na Krku, no samo zbog činjenice što nema kontinuitet naseljenosti. Na području današnjeg Punta naselje su imali Liburni. Na brežuljku Mali Kaslir pronađeni su ostaci zidina s dvije utvrde. Ostaci naselja nalaze se i na druga dva brežuljka, Srednjem i Velikom Kasliru, no ne u tako dobrom stanju. Prema predaji, Mali Kaslir je bilo mjesto žestokog okršaja Liburna i Rimljana, pa se i danas često u narodu naziva Krvava Glavica.

Postoji nekoliko teorija o porijeklu imena Punat. Jedna kaže da je mjesto dobilo ime po mostu, koji je, prema legendi, u rimsko doba premošćivao ulaz u Puntarsku dragu. Teorija se pokazala vrlo vjerojatnom 1892. godine, kada je produbljen ulaz u dragu, kako bi mogli uplovljavati parobrodi. Naime, pronađeni su veliki komadi željeza sa šiljcima zabodenim u morsko dno, najvjerojatnije temelji nekog davnog mosta koji je tu stajao.

U pisanim dokumentima Punat se prvi puta spominje 1377. godine, a stanovnike su tu, prema zapisima, naselili Frankopani, kako bi zaštitili ulaz u Puntarsku dragu, a time i zaleđe grada Krka.

Otočić Košljun

Tek 750 metara od Punta, u Puntarskoj dragi nalazi se otočić Košljun. U 11. stoljeću na Košljun dolaze benediktinci, te na temeljima nekadašnje rimske vile grade samostan. Na otoku su pronađena i dva rimska nadgrobna spomenika, no za njih je teško tvrditi da li su bili na otoku ili su ih benediktinci donijeli tamo.

Od prvog, benediktinskog samostana, sačuvana je samo romanička kula, koja je služila kao sklonište u slučaju gusarskih napada. To je i najstarija sačuvana građevina na Košljunu. Nakon smrti posljednjeg benediktinskog opata, samostan ostaje napušten. Frankopani na Košljun dovode franjevce, što potvrđuje i papa bulom iz 1447. godine. Uz obilatu financijsku pomoć posljednjeg Frankopana koji je vladao Krkom, Ivana VII i njegove kćeri Katarine, franjevci grade crkvu Navještenja Marijina, dovršenu 1523. godine, ispod koje su pronađeni temelji stare benediktinske crkve. Dio južnog zida današnje crkve bio je zid stare benediktinske crkve, a na njemu su još uvijek vidljiva vrata nekadašnjeg benediktinskog samostana. U crkvi se danas nalaze brojne vrijedne relikvije i umjetnine, između ostalih i dimenzijama najveća pomična slika u Hrvatskoj, koja prikazuje raj, čistilište i pakao, a potječe iz 1654. godine. Poliptih na oltaru iz 1535. godine ovjekovječio je darovatelje, Ivana VII i Katarinu Frankopan u likovima Sv. Ivana Krstitelja i Sv. Katarine. U crkvi Navještenja Marijina sahranjena je Katarina Frankopan.

Nedaleko je crkva Sv. Bernardina, koju su sagradili još benediktinci, a franjevci je obnovili. U njoj je danas sakralni muzej, s vrijednim liturgijskim izlošcima iz gotičkog, renesansnog i baroknog razdoblja.

U franjevačkom samostanu nalazi se najstarija i najveća knjižnica na otoku Krku, s oko 30.000 bibliotetskih jedinica i s nekim vrlo starim i rijetkom primjercima. U atriju samostana ostatak je nadgrobne ploče Ivana VII Frankopana, no nije poznato da li je on tu i pokopan.

Vrijedni franjevci brižno prikupljaju i čuvaju predmete kroz povijest, čuvajući tako i samu povijest od zaborava. Osim spomenutog sakralnog muzeja, na Košljunu su osnovali i arheološki muzej s lapidarijem, čiju malu, ali vrijednu zbirku čine predmeti isključivo s otoka Krka i Košljuna. Priredili su i etnografski muzej s narodnim nošnjama Krka, te brojnim predmetima iz svakodnevne upotrebe davnih dana. Tu je i numizmatička zbirka, te prirodoslovna zbirka.

Veći dio otočića pokriven je bujnom šumom. Vegetacija Košljuna je, kao i sve ostalo na njemu, fascinantna. Na tako malenom otočiću živi preko 400 vrsta biljaka, te preko 100 vrsta gljiva. Na Košljunu se nalaze i tri kapelice, dvije iz 17. i jedna iz 16. stoljeća. Svaka od njih čuva vrijedne predmete i umjetnine iz davne prošlosti.

Tijekom ljetnih mjeseci u atriju samostana organiziraju se koncerti klasične i sakralne glazbe. Na Košljun se može doći taksi-brodicama iz Punta. Ljeti ih na Košljun stiže i po nekoliko svakog sata, a postoji i veza s gradom Krkom. Na Košljunu nije dozvoljeno kupanje, a zahtijeva se prikladna odjeća.

Ostaci crkve Sv. Petra

Na ulazu u Punat, na dijelu zvanom Kanajt, nalaze se ostaci crkve Sv. Petra. Kraj ostataka crkve pronađeni su i ostaci malog samostana iz 6. ili 7. stoljeća. Arheološka istraživanja pokazala su postojanje triju crkava na mjestu gdje se danas nalaze ostaci crkve Sv. Petra, odnosno crkva je bila sagrađena kao ranokršćanska, zatim pregrađena u bizantskom i kasnije predromaničkom arhitektonskom stilu. Crkva je napuštena u 15. stoljeću, a srušena u 19. stoljeću.

Župna crkva Sv. Trojice

Župna crkva Sv. Trojice najveća je crkva u Puntu i okolici. Građena je od 1767. do 1777. godine, kako bi zamijenila crkvu Sv. Andrije, koja je bila udaljena od mjesta i već poprilično propala. Crkva Sv. Andrije danas više ne postoji, na mjestu gdje je stajala tek su malobrojni ostaci. Crkva Sv. Trojice do danas je dva puta proširivana. U crkvi se nalaze brojni vrijedni kipovi i slike, te orgulje i razne relikvije. Krasi je nekoliko lijepih oltara, a glavni oltar, postavljen 1787. godine, smatra se najljepšim baroknim oltarom na Kvarneru.

Crkva Sv. Nikole

Zaštitnik pomoraca imao je zapravo dvije crkve u Puntu. Novija se nalazi u blizini puntarskih plaža i sagradili su je pomorci 1911. godine. U njoj se na dan Sv. Nikole svake godine održava misno slavlje.

Starija crkva Sv. Nikole se nalazi na rtu Negrit, južno od Punta, blizu napuštenog svjetionika. Sagrađena je u 13. stoljeću, a kraj nje je postojao i samostan. Danas su tu samo dobro očuvani ostaci ove crkve. Zbog nepristupačnosti terena, do crkve se dolazi jedino morskim putem.

Ostaci crkve Sv. Jurja

Na predjelu zvanom Mala Krasa, uz šetnicu od Punta prema naturističkom kampu Konobe, nalaze se djelomično rekonstruirani ostaci crkve Sv. Jurja. Romanička je to crkva koja potječe iz 12. stoljeća, no arheološkim istraživanjima utvrđeno je da se tu nalazila i ranokršćanska crkva s grobljem, koja je bila prigrađena antičkim stambenim i gospodarskim objektima. Pronađena je također i predromanička oltarna pregrada, antička keramika, sarkofazi, te fragmenti hrvatskog pletera. Crkva Sv. Jurja pripadala je benediktincima, pa je nestankom njihove opatije i ona propala.

Crkva Sv. Dunata

Crkva Sv. Dunata nalazi se na putu iz Punta prema gradu Krku, u dnu Puntarske drage, na mjestu gdje se draga najviše uvukla u kopno, oko 4 km od Punta. Ova crkva jedan je od najznačajnijih spomenika starohrvatske arhitekture, no o njoj se, nažalost, malo zna. Čak niti vrijeme gradnje nije približno poznato, pa će neki tvrditi da je nastala u 9. stoljeću, a drugi u 12. stoljeću. O tome kako je unutrašnjost crkve bila uređena postoje isto samo nagađanja, vjeruje se da je bila ukrašena mozaicima ili freskama. Crkva je rekonstruirana 1914. godine, da bi neposredno poslije 2. svjetskog rata bila teško oštećena u eksploziji skladišta oružja, koje se nalazilo u obližnjoj gostionici. Ponovo je rekonstruirana tri godine kasnije.

Stara gradska jezgra i galerija Toš

Šetnja starom gradskom jezgrom Punta i uživanje u autohtonoj primorskoj arhitekturi bit će pravi doživljaj. Nizovi su tu starih, kamenih kuća s drvenim kapcima, zbijenih jedna uz drugu. Mnoge od njih nose u kamenu uklesane natpise, na hrvatskom i latinskom jeziku, s kojima su stari graditelji ili vlasnici željeli ostaviti trag u budućnosti. U staroj gradskoj jezgri, u kući izgrađenoj 1868. godine, nalazi se galerija Toš. Kuća je to u kojoj se nekada davno proizvodile maslinovo ulje na tradicionalni način, a danas je, u autohtonom etnografskom ambijentu, izložba slika i skulptura.

Marina Punat

Punat ima najveću i najstariju marinu na istočnoj obali Jadrana, osnovanu 1964. godine.. Punatsko brodogradilište, osnovano u 19. stoljeću, danas djeluje u sklopu marine, i gotovo se isključivo bavi popravcima i rekonstrukcijama jahti. Marina ima plavu zastavu od 1998. godine, te je nekoliko puta osvajala titulu najbolje marine u Hrvatskoj.

Plaže

Punat ima dvije plaže s Plavom zastavom, jedna je najpoznatija mjesna šljunčana plaža Punta Debij, a druga plaža naturističkog kampa u Puntu. Na obje plaže ponuda dodatnih sadržaja je vrlo bogata.

Zbog specifičnosti položaja, Puntarska draga vrlo je ekološki osjetljivo područje. Zahvaljujući naporima koje ulažu mjesto Punat, marina Punat i turistička zajednica, more je čisto, no zna biti zamućeno, zbog propelera brojnih brodica i muljevitog dna. Zbog toga mnogi posjetitelji Punta za kupanje odabiru neku od prekrasnih prirodnih plaža u brojnim uvalama nadomak Punta, a u smjeru Stare Baške, odlazeći tamo vlastitim brodicama, taksi brodicama, s kojima je uvijek moguće dogovoriti da dođu po Vas, ili ugodnom šetnjom.

Gastronomska ponuda i zabava

U nekoliko kvalitetnih restorana i konoba u Puntu ne propustite isprobati tradicionalne mediteranske specijalitete, obogaćene ponudom autohtonih krčkih delicija. Gulaš od janjetine sa šurlicama je jelo koje svakako morate probati! Zatražite uz to i domaće vino ili rakiju i doživljaj će biti potpun.

Tijekom turističke sezone u Puntu se održavaju brojne manifestacije, gdje će svatko naći nešto po svom ukusu. Radi se tu o različitim koncertima, sportskim manifestacijama, a i o programima namijenjenim djeci, od kojih bi posebno istaknuli «Malu školu brodogradnje». Puntarske noći u srpnju, te Ribarski dani početkom kolovoza fešte su koje bi trebale zadovoljiti svačiji ukus.

Dolazak u Punat

Punat je oko 30 km udaljen od Rijeke, najveće hrvatske luke, a otok Krk, na kojem se nalazi, s kopnom je povezan Krčkim mostom. Dolazak je moguć automobilom, preko mosta, bez potrebe za trajektom, vlakom ili brodom do Rijeke, a zatim autobusom do Punta, ili zrakoplovom, do međunarodne riječke zračne luke, koja se nalazi na otoku Krku.