Apartmani i privatni smještaj u mjestu Mali Lošinj na otoku Lošinju

Apartmani Mali Lošinj - od smještaja na raspolaganju su apartmani. Mali Lošinj je miomirisni vrt otoka Lošinja prepun ljekovitih biljaka i prirodnog hlada.

Mali Lošinj nešto manje od 6100 stanovnika, najveći je otočni grad na Jadranu. Upravno je središte otoka Lošinja, ali i jušnog dijela otoka Cresa, te područja koje obuhvaća još nekoliko manjih otoka, uključujući Unije , Susak, Ilovik te Vele i Male Srakane. Na tom širem području živi nešto više od 8100 stanovnika. Mali Lošinj je smješten na dnu uvale, okrenut moru sa sjeverozapadne strane, a širenjem je izašao i na istočnu obalu otoka Lošinja ... 

Apartmani i privatni smještaj u mjestu MALI LOŠINJ u ponudi Apartmani Hrvatska: kuće za odmor, sobe i apartmani, MALI LOŠINJ.

Izravnim kontaktom s iznajmljivačima Apartmani Hrvatska omogućuje Vam najpovoljnije cijene najma smještaja, bez agencijske provizije!

Vjerujemo kako ćete u ponudi Apartmani Hrvatska pronaći apartman upravo po Vašem ukusu u mjestu MALI LOŠINJ i uživati u Vašem odmoru!

Povijest i znamenitosti Malog Lošinja

Sudeći po ostacima nekoliko prapovijesnih gradina na otoku Lošinju, koji je tada s otokom Cresom činio jedan otok, umjetni kanal među njima prokopan je kasnije, čini se da je na Lošinjubilo vrlo živo. Dolaskom Rimljana, međutim, gradovi na otoku Cresu , osobito Osor, rastu i razvijaju se, dok Lošinj postaje slabo naseljen. Tako ostaje i u srednjem vijeku, sve do 13. stoljeća. Razloge tome treba zasigurno tražiti u usponu i padu Osora.

Narodna predaja govori o nekoliko obitelji koje se u 13. stoljeću naseljavaju na području današnjeg Velog Lošinja. Kasnije, krajem 13. stoljeća na područje današnjeg Malog Lošinja naseljava se još nekoliko obitelji. Mali Lošinj se u pisanim dokumentima prvi put spominje 1398. godine, pod imenom Malo Selo. Iste se godine spominje i Veli Lošinj, pod imenom Velo Selo. Tu se krije odgovor na pitanje koje često zbunjuje turiste. Kako to da se Mali Lošinj, nekoliko puta veći od Velog Lošinja, naziva mali, a ovaj drugi veli. Mali Lošinj je mlađe mjesto i kada je dobio ime bio je manji, no brže se razvijao i rastao.

Crkva Sv. Martina

Crkva Sv. Martina, na današnjem groblju, spominje se prvi put 1450. godine. Kroz stoljeća je više puta nadograđivana. U njoj su služili svećenici glagoljaši, koji su često preuzimali i notarske zadaće, te sastavljali mještanima ugovore, oporuke i slične dokumente, a vodili su i knjige krštenih, te kasnije vjenčanih i umrlih. Neke od tih knjiga do danas su sačuvane i predstavljaju pravo povijesno bogatstvo. 1663. godine, godinu poslije Velog Lošinja, Mali Lošinj je proglašen župom, a crkva Sv. Martina postaje župnom crkvom, te se kraj nje izgrađuje zvonik.

Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije

Težaci i pastiri Malog Lošinja polako se okreću moru, te postaju ribari, pomorci i brodograditelji. Crkva Sv. Martina ostaje izvan mjesta, jer se mjesto razvija prema moru, a unatoč svim nadgradnjama još je i premala, te se 1676. godine počinje graditi nova župna crkva, trobrodna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije. Gradnja traje dugo. Dovršena je tek 1757. godine, kada je uređeno barokno pročelje. Izgled iz tog doba ova je crkva u potpunosti zadržala i danas. Istovremeno s crkvom gradio se i lijep trg ispred nje, zvan Pjacal, te zvonik visok 34 metra, izgrađen u venecijanskom stilu. Na glavnom oltaru ove crkve, u mramornom sarkofagu, čuvaju se relikvije Sv. Romula. U crkvi se nalaze i vrijedne orgulje iz 1781. godine.

Kalvarija

Mali Lošinj se u 18. stoljeću ubrzano razvija, pa se grade i brojne kapelice duž uspona na južnom dijelu grada, zvanom Kalvarija, Križni put s 14 postaja. Prva je sagrađena kapelica Sv. Antuna Padovanskog, 1718. godine, a posljednja postaja križnog puta je kapela Sv. Križa iz 1752. godine.

Mali Lošinj u 19. stoljeću

Početkom 19. stoljeća, za vrijeme kratkotrajne francuske vladavine, grade se ceste, kao i u drugim krajevima koje je Napoleon osvojio. Tada je Mali Lošinj, kao i Veli Lošinj, cestom povezan s Osorom, a također je izgrađena i druga staza koja povezuje Mali i Veli Lošinj, danas zvana Lungo mare. Mali Lošinj tada postaje općina neovisna od Osora.

U 19. stoljeću Mali Lošinj doživljava svoj vrhunac. U mjestu je 11 brodogradilišta, a grad ima najbrojniju trgovačku flotu na Jadranu. Pomorci grade 1857. godine crkvicu posvećenu svom zaštitniku Sv. Nikoli.

Kapela Najveštenja Marijina

Godine 1858. sagrađena je na rtu Čikata crkvica Navještenja Marijina, po kojoj se taj rt danas često naziva i rt Annunziata. Izgrađena je na mjestu stare crkve iz prve polovice 16. stoljeća, čiji se ostaci još uvijek nalaze u sakristiji današnje crkve. Iako se ne radi o nekom prastarom zdanju, impresivnih dimenzija, ova je kapela Lošinjanima izuzetno značajna. Nekada je svaki lošinjski brod koji je kretao na daleko putovanje ovdje pristajao, posada se molila i ovdje opraštala od obitelji. I danas će svaki lošinjski kapetan zatrubiti, kada njegov brod prolazi uz ovu crkvicu.

Iste godine, 1858., sagrađena je u sklopu bolnice kapela Srca Isusova.

Vrijeme turizma, Conrad Clar i Ambroz Haračić

Kako je parobrod polako potiskivao jedrenjake kakve su gradili u malološinjskim brodogradilištima, tako je počela i stagnacija Malog Lošinja. Da nevolja bude gora, pojavila se i peronospora, koja je uništila vinograde. No ovo nesretno razdoblje nije trajalo dugo. Godine 1885. ugledni austrijski liječnik, balneolog i klmatoterapeut dr. Conrad Clar dovodi na Lošinj svog bolesnog sina, kojem se nakon trotjednog boravka zdravstveno stanje znatno poboljšava. Promidžba doktora Clara o ljekovitosti Lošinja potaknula je habsburškog nadvojvodu Carla Stephana da u park šumi Pod Javori, nedaleko Malog Lošinja, a bliže Velom Lošinju izgradi svoj ljetnikovac, danas lječilište. Također je dovela do proglašenja Malog Lošinja i Velog Lošinja klimatskim lječilištima od strane vlade Austrougarske monarhije 1892. godine, prvenstveno namijenjenim liječenju bolesti dišnog sustava i alergijama.

Razvoju turizma značajan doprinos dao je i botaničar Ambroz Haračić, iako mu to zasigurno nije bio cilj. On je proučavao klimu i floru otoka, te aktivno radio na pošumljavanju Lošinja. Njegovom zaslugom nastala je Park-šuma Čikat, danas atraktivna brojnim turistima, a u Malom Lošinju podignut mu je i spomenik. Njegova zbirka biljaka čuva se u Botaničkom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. 1975. godine u Malom Lošinju je podignuta pomorska škola s imenom Ambroza Haračića, izgrađena u obliku broda s komandnim mostom.

Na Lošinju je zabilježeno preko 1000 biljnih vrsti, od kojih su većina autohtone, a tek 80-tak su donijeli pomorci, od davnih vremena starih Grka, do danas. 230 vrsta ubraja se u ljekovito bilje, a turistima će osobito zanimljiv biti miomirisni otočki vrt u Malom Lošinju, gdje se uz stručno vodstvo mogu upoznati s ljekovitim svojstvima lošinjskih biljaka.

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Malom Lošinju podignute su brojne vile austrougarske aristokracije. U jednoj od njih, iznajmljenoj na 15 godina, Spiridon Gopčević, kontroverzni astronom koji je djelovao pod pseudonimom Leo Brenner, osnovao je zvjezdarnicu Manora. Zvjezdarnica je djelovala od 1894. do 1904. godine. Mali Lošinj su u to doba posjetili brojni ugledni svjetski astronomi. Kao priznanje za Gopčevićev rad, jedan je krater na Mjesecu nazvan Leo Brenner, a asteroid otkriven iz zvjezdarnice u Višnjanu 1998. godine nazvan je Mali Lošinj.

U palači Fritzy, sagrađenoj u prvoj polovici 19. stoljeća za potrebe gradske uprave, a krajem 19. stoljeća temeljito preuređenoj, nalazi se Lošinjski muzej s nekoliko vrijednih zbirki.

Nedavno, 2013. godine, otvoreno je u Malom Lošinju oporavilište za kornjače, koje se brine o ranjenim i bolesnim pripadnicima ove životinjske vrste, vrste koja je živjela u vrijeme dinosaurusa, nadživjela ih, te tek postala ozbiljno ugrožena u doba kad čovjek vlada Zemljom.

Lošinjski Apoksiomen

Godine 1996. belgijski turist je pronašao kip na dubini od 45 metara kod otočića Velog Orjula, u blizini Malog Lošinja. Nalaz je prijavljen hrvatskom Ministarstvu kulture 1998. godine, a kip izvađen iz mora 1999. godine.

Radilo se o kipu znanom pod imenom Apoksiomen, nastalom prema prototipu iz 4. stoljeća pr. n.e. kojeg danas više nema. Kip prikazuje atletu poslije natjecanja, vježbe, ili pak pobjednika nekog natjecanja. U antičkoj Grčkoj, atlete su se natjecali goli, mažući tijelo uljima prije natjecanja. Nakon natjecanja strugali bi sloj ulja, znoja i pijeska strugaljkama i to je postao omiljeni umjetnički prikaz atlete, apoksiomen (od grčke riječi apoxyesis, struganje).

Dok većina od nekoliko nađenih replika Apoksiomena «struže nadlakticu», lošinjski Apoksiomen «struže bedro», te će neki povjesničari tvrditi da se ne može govoriti o Apoksiomenu, što ćemo, uzimajući u obzir sve ostale činjenice, bez mnogo razmišljanja odbaciti.

Za razliku od mnogobrojnih arheoloških nalaza diljem Hrvatske, ovdje je provedeno opsežno istraživanje. Ronioci su utvrdili da u širokom području oko ovog nalaza nema tragova antičkog brodoloma, te je za vjerovati da je kip ispao s broda, ili pak bačen u more, jer je zbog svojih dimenzija (visok 192 cm i težak oko 300 kg) ugrožavao stabilnost broda prilikom nevremena.

Također je provedena analiza starosti, najsuvremenijim metodama. Vrijeme dospijeća u more datirano je između 110. godine pr.n.e i 20. godine pr.n.e., a smatra se da je kip bio negdje dugo uskladišten prije transporta, možda čak od 300. godine pr.n.e. Treba svakako naglasiti da je lošinjski kip najcjelovitiji i najbolje očuvan od svih Apoksiomena pronađenih do sada.

Kamo su vozili Apoksiomena? U neki veliki grad, bez sumnje. U doba kada je transportiran već je bio antikvitet. Povjesničari će kao moguće destinacije navesti Akvileju, Ravenu ili Pulu. To, dakako, može ali i ne mora značiti da je osorski kanal već tada bio prokopan, a isto tako ne daje odgovor da li je prokopan prije dolaska Rimljana ili tek za vrijeme njihove vlasti. Naime, povjesničari zaboravljaju da je i Osor bio vrlo moguća destinacija ovog kipa, a isto tako je moguće da je brod potražio zaštitu od nevremena u onome što je tada možda još bila velika uvala jednog otoka, a ne prolaz između dva otoka.

Lošinjski Apoksimen bio je izložen u mnogim gradovima diljem Hrvatske i svijeta, uključujući i slavni muzej Louvre u Parizu, gdje su i francuski stručnjaci sudjelovali u analizi ovog vrijednog otkrića. Bio je i u Firenci, gdje je talijanski ministar školstva, po zanimanju liječnik, ustvrdio da je model ovog Apoksimena morao biti ljevoruk. Unatoč svemu, ne možemo Vam s potpunom sigurnošću reći gdje se lošinjski Apoksimen danas nalazi. Možda, dok budete čitali ove retke, bude u palači Kvarner u Malom Lošinju, koja se već godinama uređuje kako bi ga udomila.

Turistička ponuda i smještaj u Malom Lošinju

Smještaj u Malom Lošinju možete naći u jednom od nekoliko hotela, dva kampa, te u brojnim apartmanima i sobama ili pak u vilama i kućama za odmor kod privatnih iznajmljivača.

Nautičarima je na raspolaganju marina, sa svim popratnim sadržajima, zaštićena od svih vjetrova, a dugogodišnja tradicija brodograditeljstva jamstvo je da ćete u Malom Lošinju uspješno obaviti sve eventualno potrebne popravke na Vašim brodicama i jahtama.

U Malom Lošinju djeluje više ronilačkih klubova. Volite li ronjenje? Pročitali ste već kakvo se blago može naći u podmorju oko Malog Lošinja, a prolaz između Cresa i Lošinja krije još brojne tajne.

Mali Lošinj bit će i odlično polazište onima koji izletima žele istraživati okolicu, na samom otoku ili pak brojne okolne otočiće. Zaista se ima mnogo toga za vidjeti.

Plaže

Plaže Malog Lošinja nude svojim posjetiteljima bogatu dodatnu ponudu, mogućnost iznajmljivanja raznih plažnih rekvizita, ta barove i restorane na samoj plaži ili u neposrednoj blizini.

Brojne su predivne plaže u samom mjestu i okolici, a mi ćemo istaknuti samo nekoliko.

Plaža Čikat plaža je gdje će svatko naći nešto po svom ukusu: stijene, šljunak ili betonirani dio. Plaža je okružena gustom borovom šumom, te je prirodnog hlada u izobilju, a na raspolaganju su Vam i brojni dodatni sadržaji.

Plaža Borik, u Sunčanoj uvali, je šljunčana, s kamenitim dijelovima. Na raspolaganju su također brojni dodatni sadržaji, a najljepša je kada sunce zalazi. Šetnicom od plaže Borik možete doći do obližnje stjenovite plaže, koja je i jedina naturistička plaža na otoku

U Srebrnoj uvali naći ćete nekoliko plaža, šljunčanih, stjenovitih ili betoniranih, s beach barom i drugim popratnim sadržajima.

Na istočnoj obali Lošinja, uz Lungo mare, a nedaleko od centra Malog Lošinja je stjenovita plaža Kadin, s betoniranim površinama. U blizini plaže nalazi se ugostiteljski objekt, no drugih sadržaja nema.

Plaža Veli žal nalazi se u Sunčanoj uvali i ponosni je nositelj Plave zastave. Plaža je šljunčana, s tek manjim betoniranim dijelovima, a u njenoj blizini je borova šuma. Ponuda dodatnih sadržaja je bogata – moguće je unajmiti razne plažne rekvizite, a tu su tereni za odbojku na pijesku, tenis, košarku, dječja igrališta. U blizini je i kuglana, te teren za mini golf. Plaža je prilagođena osobama s invaliditetom, a nadgledaju je iskusni spasioci.

Plaža Poljana također je nositelj Plave zastave, no ako niste gost istoimenog kampa, ili stanovnik Malog Lošinja, ulaz na nju se naplaćuje.

U uvali Validarke, na putu prema Veli Lošinj, nalazi se jedna stjenovita i dvije šljunčane plaže. Ovo su lijepe, prirodne plaže s borovom šumom u zaleđu. Dodatnih sadržaja nema.

Gastronomija, zabava

Domaću lošinjsku kuhinju imat ćete prilike upoznati u jednom od brojnih kvalitetnih restorana i konobi Malog Lošinja. Karakterizira je bogatstvo začinskog bilja koje samoniklo raste na Lošinju, te kvalitetno domaće maslinovo ulje. Domaća jela su od ribe i plodova mora, ali i od kvalitetne otočne janjetine. Naravno, kvalitetni restorani mogu Vam ponuditi i brojna internacionalna jela, kao i jela karakteristična za druge krajeve Hrvatske. Lignje koje možete pojesti u jednoj od malološinjskih konoba neki gastronomski stručnjaci ocijenili su kao najbolje u Hrvatskoj.

Zabavu u večernjim satima možete pronaći u brojnim kafićima, a za one zahtjevnije tu su i diskoteke i noćni barovi. Tijekom cijele godine, a u vrijeme turističke sezone gotovo svakodnevno, u Malom Lošinju se organiziraju brojne manifestacije i događanja, koncerti, izložbe, pučke fešte i sportska natjecanja. Svatko će, zasigurno, naći nešto po svom ukusu.

Dolazak u Mali Lošinj

Iako na otoku, do Malog Lošinja se može doći automobilom. Otok otok Lošinj pokretnim je mostom povezan s otokom Cresom, kamo voze dvije trajektne linije: iz Brestove u Istri, ili Valbiske na otoku Krku, koji je pak s kopnom povezan mostom.

Iz Zagreba i Rijeke postoji izravna autobusna linija za Mali Lošinj, a tijekom ljetnih mjeseci autobus izravno vozi i iz Ljubljane.

U Mali Lošinj može se doći i katamaranom iz Rijeke.

Smještaj u Malom Lošinju u ponudi Apartmani Hrvatska

Apartmani Hrvatska Vam nudi smještaj u Malom Lošinju kod privatnih iznajmljivača.

Apartmani Mali Lošinj - kod privatnih iznajmljivača na raspolaganju su apartmani. Mali Lošinj je miomirisni vrt otoka Lošinja prepun ljekovitih biljaka i prirodnog hlada.

U mjestima u blizini,na raspolaganju su Vam apartmani: Nerezine , Cres , Lubenice , Martinšćica , Miholašćica , Belej , Valun , Mali Lošinj , Veli Lošinj ...