1. Apartmani Hrvatska
2. Otok Pag
3. Apartmani Novalja
4. Povijest i znamenitosti Novalje

Povijest i znamenitosti Novalje - što posjetiti u Novalji

Novalja je najčešće poznata po plaži Zrće, kao hrvatska Ibiza, te po 24-satnim neobuzdanim zabavama. Mnogi stoga nisu upoznati s bogatim kulturno-povijesnim nasljeđem, znamenitostima i tajnama Novalje, toliko osebujnim da vrlo lako pobuđuju maštu. Nastojat ćemo barem malo pridonijeti ispravljanju ove nepravde, otkriti Vam kako se u Novalji itekako ima što posjetiti i vidjeti.

Otok Pag naseljen je još u starijem kamenom dobu, a u mlađim razdobljima prapovijesti naseljavaju ga Liburni. Na otoku još postoje ostaci 20-tak liburnskih gradina, a pronađeno je i nekoliko njihovih nekropola, tumula. U okolici Novalje bilo je nekoliko gradina. Najznačajnija je svakako bila Kissa. Kissa je ime predliburnskog podrijetla, te je naselje vjerojatno postojalo i prije dolaska Liburna. Rimljani kasnije ime mijenjaju u Cissa, te se u to doba tim imenom naziva cijeli otok Pag. Hrvati su ime pretvorili u Caska, kako si i danas naziva uvala u Paškom zaljevu, te maleno naselje udaljeno od Novalje oko 2 km, s tek nekoliko stanovnika.

Bona i Mala, legenda o Cissi

Cissa u rimsko doba postaje velik i bogat grad. Bogatstvo često stvara iskvarenost s jedne, a zavist s druge strane. Kada se zlo u takvom slučaju dogodi, nastaju legende. Što kaže legenda o Cissi? Vrijeme događanja je 4. stoljeće. Stanovništvo Cisse je u svom bogatstvu postalo oholo, bahato i iskvareno, te ga Bog odluči kazniti. Šalje anđela, kao prosjaka, kako bi vidio ima li u Cissi netko dobar, tko nije zaslužio kaznu. U Cissi žive dvije sestre, Bona i Mala. Anđeo traži stanovnike Cisse pomoć, no svi ga odbijaju i izruguju mu se. Svi osim jedne od dviju sestara, Bone. Bona ga je pogostila najbolje što je mogla, pričala s njim i on je uvidio da ona nije nimalo iskvarena. Rekao joj je da će stanovnici Cisse biti kažnjeni, te joj objasnio kako i kada pobjeći. Bona je željela povesti Malu, no anđeo je to odbio. Dok je Bona odlazila, Mala joj se rugala. Nebo su ubrzo prekrili crni oblaci, a na Cissu je pala užarena kugla i uništila ju u plamenu. Bona je krenula na jug, te kraj nekog izvora srela jednog pastira. Napravili su uz izvor kuću i tako je nastao grad Pag, no to već pripada nekoj drugoj priči.

Novalja u antičko doba

Položaj Cisse u zatvorenom Paškom zaljevu nije bio najbolji za plovidbu, pa je njena luka bila na području današnje Stare Novalje.

U antičko doba nastaje još jedna luka, na povoljnijem položaju, odakle brodovi s burom u krmu mogu najkraćim pute ploviti prema Cresu i Lošinju, te dalje prema Istri i Akvileji. Uz nju će ubrzo nastati naselje. To je današnja Novalja, tada zvana Navalia ili Navalis.

Nedavna istraživanja u uvali Caska otkrila su potonuli liburnski brod duljine oko 8 metara, građen tehnikom šivanja, vjerojatno iz 1. stoljeća pr.n.e. Otkrili su i obalne konstrukcije iz rimskog doba, no potonuli grad nisu našli, iako mnogi ronioci tvrde kako su pod morem vidjeli ostatke građevina prekrivene muljem. Još novija istraživanja ukazuju na veliku vjerojatnost da je došlo do urušavanja obale uslijed erozije uzrokovane oborinskim vodama i morem. Potres, koji narodna predaja navodi kao uzrok nestanka Cisse, zasigurno je mogao pridonijeti. Rimljani su sigurno bili svjesni problema s kojim je Cissa suočena, pa je stoga Navalis, Novalja, postala glavno središte otoka.

Na brdu Košljen iznad Novaljskog polja ostaci su prapovijesne gradine, a najnovija istraživanja ukazuju da se život ovdje nastavio i u rimsko doba. Neki znanstvenici ovdje smještaju liburnsku Kissu, čija je luka u uvali Caska, a odakle se također kontroliraju luke u Novalji i Staroj Novalji.

U 19. stoljeću otkriven je antički vodovod, kojim se Novalja snabdijevala vodom iz izvora u Novaljskom polju. To je tunel prokopan u živoj stijeni u duljini od preko 1 km. Pukotine u stijenama na koje su kopači nailazili prilikom kopanja zatvarali su suhozidom i ciglom. Žig proizvođača na cigli govori da je ovaj tunel izgrađen u 1. stoljeću. Tunel ima konstantan blagi pad, kako bi se osigurao protok vode. Zanimljivost je svakako činjenica da je nakon otkrića ovaj vodovod opet nakratko poslužio originalnoj svrsi početkom 20. stoljeća. Tunel, odnosno vodovod, mještani danas nazivaju Talijanova buža. Na njegovom je ulazu Gradski muzej Novalje, u kojem se, osim tunela, može vidjeti arheološka i hidroarheološka zbirka, etnografska zbirka, umjetnička zbirka, te zbirka fotografija. Gradski muzej Novalje svakako posjetite.

Sjeverno od Novalje je rimski kamenolom, a još jedna znamenitost iz rimskog doba dostupna je samo roniocima. U moru kod uvale Vlaška Mala, u Podvelebitskom kanalu, uz sjeveroistočnu obalu otoka nekoliko km daleko od Novalje pronađena je olupina rimskog broda s dobro očuvanim teretom od preko 100 amfora. Prema tipu amfora ovaj je brodolom datiran u 1. stoljeće pr.n.e. Nalazište je na dubini od 25 metara, zaštićeno kavezom, te tako atraktivna lokacija roniocima. Svi koji to nisu, morat će se zadovoljiti s nekoliko amfora iz tog nalazišta, izloženih u Gradskom muzeju.

Kršćanstvo i crkve u Novalji

Osim nestale Cisse, uz Novalju se veže još jedna enigma – tajna nestale Cissanske biskupije. Biskupija je nastala u 4. stoljeću, a nestala pred naletima Avara i Slavena u 7. stoljeću. Neki će je tražiti u Istri, no bez nekog uspjeha. Mi ćemo se pridružiti onima koji je traže kod Novalje, a krenut ćemo od crkve izgrađene više stotina godina kasnije.

U središtu Novalje nalazi se crkva Majke Božje od Ružarija, u narodu poznata kao Mala crikva. Izvorno srednjovjekovna, gotička crkvica svoj današnji izgled i dimenzije dobiva u 17. stoljeću. Tijekom 20. stoljeća, prilikom raznih radova u okolici ove crkve otkrivani su ostaci kasnoantičke i predromaničke arhitekture. Godine 1971. pronađen je oltarni grob, loculus, u kojem se nalazilo više relikvijara, od kojih je u potpunosti sačuvan samo jedan, izuzetne umjetničke vrijednosti. Slučajna otkrića nastavila su se i 1974. godine, kada je, prilikom izgradnje kanalizacije otkrivena apsida velikih dimenzija, s podnim mozaikom. Prvo ciljano istraživanje dogodilo se 1978. godine, otvaranjem sondi u podu Male crikve, kada su otkriveni podni mozaici, a još je mozaika nađeno sljedeće godine u dvorištu susjedne kuće. Od tada je provedeno nekoliko istraživanja, no mogućnosti su ograničene, kako zbog postojeće crkve, tako i zbog brojnih okolnih kuća. Radilo se o trobrodnoj bazilici impresivnih dimenzija, sagrađenoj u prvoj polovici 5. stoljeća. Spomenuti loculus s relikvijarima potječe iz prve polovice 4. stoljeća, te je kasnije uklopljen u sakralni kompleks kao memoria svetih mučenika. Postoje teorije, poprilično utemeljene, da je ovdje čak bila dvojna bazilika.

Crkva Majke Božje od Ružarija s ostacima ranokršćanskih mozaika znamenitost je Novalje koju svakako vrijedi posjetiti.

Novalja u predkršćansko doba nije imala niti hrama, a u ranim kršćanskim danima ima tako veliku baziliku. No, ne jednu, već tri, kao što ćemo sada vidjeti. Razlog bi mogao biti vrlo jednostavan - Novalja postaje značajno naselje tek nakon uništenja Cisse.

Na obali poluotoka Vrtića napušteno je groblje u Jazu i manja kasnoromanička crkva Sv. Ivana i Pavla iz 14. stoljeća. Ova je crkva podignuta na jednom brodu negdašnje trobrodne starokršćanske bazilike s apsidom, koja je bila dugačka 12,5 m, a široka 32,4 m. Crkva je bila izgrađena u 5. stoljeću, a vjerojatno srušena u 7. stoljeću u naletima Avara i Slavena.

U blizini Punta mira, u Gaju, nalaze se ostaci druge starokršćanske grobljanske bazilike. Ovo je bila jednobrodna crkva podignuta u drugoj polovici 4. stoljeća ili u 5. stoljeću, dimenzija nešto većih od 23x9 metara. Djelomično joj je sačuvan podni mozaik, a oko nje je pronađeno nekoliko starokršćanskih sarkofaga, jedan poprilično dobro očuvan. Na njene vanjske zidove bile su nadograđene male prostorije nepoznate namjene. Na njenom je mjestu kasnije sagrađena mala predromanička ili ranoromanička crkvica, no niti nje danas više nema.

Ovoliko velikih starokršćanskih crkava zbunjuje znanstvenike. Koliko je stanovnika Novalja ili Cissa, nazovemo li tim imenom cijeli kraj i nekoliko naselja koja su ovdje postojala, trebala imati da ovakvo nešto bude potrebno? Ona velika i bogata Cissa iz legende, ako je ikada i postojala, što volimo vjerovati, već je pod morem kada se ove crkve grade. Najčešće prihvaćeno objašnjenje je da su sve te crkve služile i moreplovcima, koji su nekada tjednima čekali u Novalji povoljan vjetar za nastavak plovidbe.

Današnja župna crkva Sv. Katarine podignuta je 1906. godine. Nedaleko nje je Arheološka zbirka Stomorica u kojoj se čuvaju brojni arheološki nalazi, stari crkveni namještaj, te nekoliko primjeraka liburnskog prapovijesnog nakita. U Novalji i okolici više je zavjetnih crkvica, a najstarije među njima potječu još iz srednjeg vijeka. Neke su u solidnom stanju, neke poprilično ruševne.

Sv. Juraj i Mala od Caske

Iznad uvale Caska nalazi se brdo Sv. Juraj, a na njemu ruševine crkve Sv. Jurja. Ovo je bila kasnoromanička crkva iz 14. stoljeća, no od nje je još zanimljivije mjesto na kojem je nastala. Na ovom se brdu nalazila bizantska utvrda iz 6. stoljeća, sa starokršćanskom crkvom na mjestu današnjih ostataka crkve Sv. Jurja. Utvrdu i crkvu su u 7. stoljeću poharali Slaveni i Avari, no ovdje su kasnije Slaveni, odnosno Hrvati sagradili na ruševinama stare novu, predromaničku crkvu u 10. stoljeću, a onda je u 14. stoljeću zamijenili novom. U sadašnju crkvu bilo je ugrađeno mnogo spolija iz starokršćanske i predromaničke, što je, uz nebrigu, bio i glavni uzrok njenog današnjeg ruševnog stanja. Naime, te su spolije ljudi nekontrolirano vadili i odnosili.

Novija će nam istraživanja pokazati da su se Hrvati u negdašnju bizantsku utvrdu nastanili. Teško je reći koliko su toga obnovili i izgradili, jer ne treba zaboraviti još jedan rušilački pohod na ovaj kraj, onaj zadarski iz 1203. godine, o kojem će nam povijest reći da su "Zadrani do temelja srušili Kissu". Povijest nam ipak ne govori gdje se ta Kissa koju su Zadrani srušili nalazila. Brdo Sv. Jurja čini se kao vrlo moguće mjesto.

Nedavno je ovdje pronađeno vrlo vrijedno otkriće. U jednom grobu pronađen je dobro očuvani kostur djevojčice, umrle u dobi od 8 ili 9 godina. Danas je ova djevojčica poznata kao "Mala od Caske", ime nastalo inspirirano onom drevnom legendom o propasti Cisse. Djevojčica je živjela krajem 9. ili početkom 10. stoljeća, a pretpostavlja se da je umrla od meningitisa. Sahranjena je s nakitom, naušnicama, srebrnim prstenom i ogrlicom. Naušnice su bile tipične kakve su često nosile Hrvatice toga doba, no slična ogrlica nikada prije nije pronađena. Izrađena je od slitine bakra i srebra, te pozlaćena, a bila je šivanjem učvršćena na odjeću.

Crnkovićev dvor

Poznati književnik i novinar Mladen Kušec napravio je od opreme nekadašnje trgovine koja je radila do 1943. godine, pronađene na tavanu jedne kuće, pravu malu muzejsku izložbu pod nazivom Crnkovićev dvor. Osim vrlo zanimljivih izložaka, ovdje se organiziraju edukativne igraonice i radionice za djecu, a i odrasli će pronaći zanimljivih sadržaja.

Paški trokut

Nekoliko kilometara od Novalje, na brdu Velo tusto čelo, nalazi se fenomen osobito interesantan ljubiteljima NLO-a i intergalaktičkih misterija. To je megalitski otisak poznat pod imenom Paški trokut. Otisak je u obliku jednakokračnog trokuta, s osnovicom duljine 22 metra i kracima duljine 32 metra. Struktura kamenja u trokutu drugačija je od onoga izvan trokuta. Istraživanja su pokazala da je fenomen nastao prije 12.000 godina, te da je kamenje unutar trokuta bilo izloženo izuzetno visokim temperaturama.

Službenih objašnjenja za Paški trokut nema, neslužbena kažu da je ovo mjesto gdje se spustio NLO ili da je djelo neke visokorazvijene civilizacije koja je davno na Zemlji živjela. Otok Pag poznat je po čestim dojavama o viđenjima NLO-a, još od 60-tih godina prošlog stoljeća. Većinu je lako odbaciti, no baš sve… Evo našeg prijedloga – svatko voli dobru zabavu, pa zasigurno i vanzemaljci. Organizirajte jednu stvarno dobru zabavu na ovom brdu, možda se pridruže. Višegodišnja istraživanja na plaži Zrće pokazala su da vanzemaljci nisu ljubitelji ritmova moderne elektronske glazbe. Probajte s dobrim starim rockom.

Lunski maslinici

Sjeverno od Novalje je lunski poluotok, a na njemu najstariji maslinici u Hrvatskoj, lunski maslinici, ili lunjski, kako ih ovdje nazivaju.

Maslinike čine tisuće stabala divljih, samoniklih maslina. Najstarija maslina stara je oko 1600 godina, a preko 1500 stabala staro je u prosjeku 1200 godina, stoljeće više ili manje. Još u davna vremena maslinici su ograđeni suhozidima. Bez obzira na starost, ove masline još uvijek rađaju. Od njih se prozvodi vrhunsko maslinovo ulje, koje ovdje možete nabaviti uz malo sreće, jer potražnja je velika.

Dio lunskih maslinika 1963. godine proglašen je botaničkim rezervatom, a projektom "Vrtovi lunjskih maslina", dovršenim 2013. godine, zaštićena je ova neprocjenjiva prirodna i kulturna baština, te na najbolji način predstavljena turistima.