Apartmani otok Pag
Pag je otok u sjevernodalmatinskom otočju s oko 9200 stanovnika. Površinom je peti po veličini hrvatski otok, a oblikom vrlo izdužen, dug oko 60 km, a širok tek od 2 do maksimalnih 9,5 km. Obala mu je vrlo razvedena, njena je duljina preko 300 km, te je najrazvedeniji hrvatski otok. Blizina Velebita značajno utječe na vegetacijski pokrov otoka Paga. Veći dio otoka vrlo je slabo vegetacijski pokriven, iz kamena raste tek pokoja travka aromatičnih biljaka. Uzrok tome je bura koja s Velebita puše, osobito česta i jaka zimi. Udarajući u more, podiže i nosi kapljice slane vode, stvarajući na većem dijelu otoka Paga posolicu. U takvim uvjetima malo koja biljka može uspijevati, te je veći dio otoka pokriven golim kamenom, zbog čega će ga mnogi usporediti s Mjesečevom površinom ...
KLIKNI OVDJE
izaberi mjesto na karti
Otok Pag
Otok Pag osobit je po brojnim izvorima pitke vode, koja s Velebita ispod mora dolazi na otok. Na njemu se nalaze tri slatkovodna, močvarna jezera Kolansko blato, te Veliko i Malo blato, staništa brojnih ptičjih vrsta, koje privlače ljubitelje promatranja i fotografiranja ptica.
Povijest i znamenitosti otoka Paga
U prapovijesti otok Pag su nastanjivali Liburni. Po cijelom otoku i danas postoje ostaci dvadesetak njihovih gradina, a pronađene su i brojne nekropole, tumuli
U rimsko je doba osobito živo na sjevernom dijelu otoka, u uvali Caska, te na području današnje Novalje i Stare Novalje. Bila je tu Cissa ili Kissa, po kojoj je i cijeli otok tada nosio ime. O njenoj propasti govore legende, a danas ju valja tražiti pod morem Paškog zaljeva, negdje ispred uvale Caska.
U Novalji vrijedi vidjeti vodovod iz rimskog doba, tunel duljine preko 1 km, prokopan u živoj stijeni, na čijem je završetku danas Gradski muzej Novalje.
U Novalji su ostaci čak triju velikih ranokršćanskih bazilika iz 4. i 5. stoljeća.
Nakon pada Zaparnog Rimskog Carstva otokom Pagom su vladali Ostrogoti, a njih je protjerao Bizant, u vrijeme "rekonkviste" cara Justinijana u 6. stoljeću. Kao i u drugim krajevima koje su osvojili u to doba, i na Pagu su izgradili nekoliko utvrda. Tako ćemo ostatke tih utvrda naći na brdu Sv. Juraj iznad Caske, na poluotoku Svetojanju, sjeveroistočno od Stare Novalje, na brijegu sjeverno od grada Paga, te na otočiću Veli Sikavac, nedaleko Vlašića.
Zbog blizine kopna na njegovom južnom dijelu, otok Pag bio je jedan od prvih otoka na koji su Hrvati stigli. Još u predkršćanskom razdoblju podigli su na njemu nekoliko svetišta, na Lunu, krajnjem sjeverozapadu otoka, te na najvišem vrhu otoka Paga, Sv. Vidu kod Kolana.
Grad Pag, o čijem nastanku govori ona ista legenda koja govori o propasti Cisse, polako postaje najznačajnije mjesto na otoku, prvenstveno zbog proizvodnje soli. U 11. stoljeću Pag je u sklopu hrvatskog kraljevstva. Godine 1071. kralj Petar Krešimir IV sjeverni dio otoka dodjeljuje rapskoj crkvi, a južni zadarskoj. Ova će podjela imati dugoročne posljedice, čak i do današnjih dana, jer je danas otok Pag jedini otok koji je podijeljen između dvije županije.
U godinama i stoljećima koja slijede, vlast se na ovom području često mijenja između Venecije i hrvatsko-ugarskih kraljeva. Zadar teško ekonomski izrabljuje Pag, a nesklon je Veneciji, što rezultira da Pažani obično pristaju uz Veneciju, a to pak dovodi do nekoliko krvavih i rušilačkih pohoda Zadra na Pag.
zadarskim mirom iz 1358. godine Venecija se odriče svih teritorija od Kvarnera prema jugu, te bi Pag i Zadar trebali trajno postati dio Hrvatske, odnosno hrvatsko-ugarskog kraljevstva. Godine 1403. u Zadru je za kralja okrunjen Ladislav Napuljski, uz obilatu podršku Zadra. Na prijestolje pretendira i Žigmund Luksemburški, koji skuplja sve više pristaša. Ladislav Napuljski shvaća da neće moći održati svoju vlast i 1409. godine prodaje sve svoje posjede u Dalmaciji Veneciji, uključujući zadar i otok Pag.
Pod mletačkom vlašću otok Pag ostaje sve do pada Mletačke Republike 1797. godine. Iako i dalje podijeljen između Raba i Zadra, Pag je sada imao veću autonomiju. Ne treba pomisliti da je pod Venecijom život na Pagu bio lagan, no ipak je došao kraj krvavim obračunima Zadra i Paga. Sporovi Raba i Zadra oko razgraničenja na Pažane nisu znatno utjecali.
Grad Pag nalazio se na lošem položaju – teško branjiv, izložen buri i bez mogućnosti širenja. Ubrzo nakon dobivanja šire autonomije Pažani odlučuju svoj grad preseliti. Godine 1443. počinje gradnja novoga grada, uz obalu Paškog zaljeva, oko 3 km sjevernije od tadašnjeg grada Paga. Novi grad Pag postaje jedini hrvatski srednjovjekovni grad koji je izgrađen planski. Značajnu ulogu u njegovom projektiranju i izgradnji odigrao je poznati graditelj i kipar Juraj Dalmatinac. Službeno preseljenje u novi, današnji grad Pag zbilo se 1474. godine. Tako su u 15. stoljeću u gradu Pagu nastale mnoge vrijedne i lijepe građevine koje vrijedi pogledati. Posebno ćemo izdvojiti crkvu Uznesenja Marijina, crkvu Sv. Jurja, samostan benediktinki s crkvom Sv. Margarite, te Knežev dvor. Grad je bio okružen zidinama s devet kula, no veći dio zidina i kula srušen je sredinom 19. stoljeća kako bi se osiguralo bolje strujanje zraka. Danas je ostala tek kula Skrivanat i mali dio zidina.
Stari grad, a tim imenom ga Pažani i nazivaju, danas je u ruševinama i, nažalost, slabo istražen, no svakako ga vrijedi pogledati. U njemu je jedino sačuvana crkva Sv. Marije.
Zanimljivo da grad Pag nije jedino naselje na otoku Pagu koje se "selilo". Isto su napravili i stanovnici Povljane, na južnom dijelu otoka.
U gradu Pagu u 17. stoljeću izgrađena su tri skladišta soli, a još šest ih je izgrađeno kasnije, u vrijeme austrougarske vlasti. Ona su danas zaštićeni spomenici industrijske arhitekture, a u jednom od njih je organizirana stalna izložba solarstva. Proizvodnja soli je u Pagu danas modernizirana, no još se uvijek može vidjeti kako se to nekada radilo.
Među znamenitost Paga svakako vrijedi spomenuti i pašku čipku, koju je UNESCO uvrstio na listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Tražite li vrijedan i trajan suvenir i uspomenu na Vašu posjetu Pagu, paška čipka bi mogla biti izvrstan izbor.
Na Pagu svakako vrijedi posjetiti i maslinike na Lunu, krajnjem sjeverozapadu otoka. Ovo su maslinici s oko 80.000 stabala maslina ograđeni suhozidima, a originalno posađeni u rimsko doba, ako ne i ranije. Ovdje je velik broj divljih, samoniklih maslina, te velik broj stabala izuzetne starosti. Najstarije stablo staro je oko 1600 godina, a oko 1500 stabala prosječne je starosti 1200 godina. Ovo ga čini jedinstvenim maslinikom u svijetu. Naime, nigdje ne postoji na okupu toliki broj tako starih maslina.
Nedaleko Stare Novalje, na brdu Velo tusto čelo, je geološki fenomen u kamenom krajoliku, pravilan jednakokračni trokut s osnovicom duljine 22 metra i kracima duljine 32 metra. Kamen unutar trokuta je drugačiji od onoga izvan i znanstveno je utvrđeno da je bio izložen izuzetno visokoj temperaturi prije nekih 12.000 godina. Jedino suvislo objašnjenje ove pojave dali su ufolozi, koji tvrde da se ovdje spustio NLO.
Gastronomija
Škrta vegetacija otoka Paga, zasoljena morskom solju koju donosi vjetar, sastoji se pretežno od aromatičnih i ljekovitih biljaka koje u tim teškim uvjetima mogu opstati. Hrana je to paškoj ovci, izvornoj hrvatskoj pasmini. Na otoku Pagu danas ima oko 30.000 ovih ovaca, a ovčarstvo ovdje ima tradiciju koja traje stoljećima.
Isto tako dugu tradiciju ima i proizvodnja paškog sira od ovčjeg mlijeka, posebnog po recepturi, no još više po mlijeku čiji je okus uvjetovan jedinstvenim uvjetima prehrane paških ovaca. Ovaj sir međunarodni znalci, stručnjaci i poznavatelji sira svrstavaju među 10 najboljih sireva u svijetu. Ne treba ništa više reći. Obavezno probati!
Osim po siru, otok Pag je poznat i po janjetini. Janjetina se ovdje sprema na razne načine – na ražnju, ispod peke, "na lešo"… Iz istih razloga kao i sir, okusom je posebna, jedinstvena.
Spomenut ćemo i baškotine, slatki dvopek kojeg po svojoj tajnoj recepturi spremaju benediktinke iz samostana u gradu Pagu i samo ih je kod njih moguće nabaviti. Baškotini nose oznake "Izvorno hrvatsko" i "Hrvatski otočni proizvod", omiljeni su kod Pažana, a sve više traženi po cijelom svijetu. No, samo je jedno mjesto gdje ih možete kupiti.
Među malobrojnim biljkama koje na Pagu rastu je i kadulja, a ljekoviti kaduljin med još je jedan od tradicionalnih i traženih paških proizvoda.
Naravno, ne treba zaboraviti niti ribu i plodove mora. More oko Paga je vrlo čisto i bogato ribom i, osobito ćemo istaknuti, ukusnim školjkama.
Ne treba uopće čuditi da je gastronomska ponuda otoka Paga jedan od glavnih razloga zašto se mnogi gurmani odlučuju svoj godišnji odmor provesti baš ovdje. Uživate li u dobroj hrani, dolaskom na Pag sigurno nećete pogriješiti. U svakom mjestu na Pagu postoje kvalitetni restorani i konobe, koji će Vam prezentirati svu raskoš paške kuhinje u njenom punom sjaju.
Plaže
U Paškom se zaljevu nalazi preko dvadeset kilometara lijepih, pretežno pješčanih plaža. U gradu Pagu je nekoliko njih s dodatnim sadržajima, lijepa je plaža Sveti Duh, blizu Kolana, plaža Zrće je daleko poznatija kao mjesto noćne zabave, pa se njena ljepota kao plaže često zanemaruje. Plaža Zrće je velika šljunčana plaža s Plavom zastavom, izuzetno bogata raznolikim dodatnim sadržajima. Odmah uz nju je djelomično pješčana, a djelomično šljunčana plaža u uvali Caska.
Kod Stare Novalje je pješčana plaža Planjka – Trinćel, također s Plavom zastavom i raznim dodatnim sadržajima. Ljubiteljima kamenitih plaža preporučit ćemo poluotok Lun, na sjeverozapadu Paga, no na Lunu ćete, naravno, naći i drugačije lijepe plaže. Plažu s Plavom zastavom imaju i Mandre, na zapadnoj obali otoka, a cijela obala ovog naselja zapravo je jedna velika plaža sa šljunčanim, stjenovitim ili betoniranim dijelovima. Uvalu u Vlašićima mnogi će nazvati jednom od najljepših paških pješčanih plaža, a lijepe plaže naći ćete i u Šimunima, Dinjiškoj i ostalim mjestima na Pagu.
Napomenut ćemo još jednom, obala otoka Paga duga je preko 300 km, što znači da se na njoj može pronaći mnogo lijepih, skrivenih i nepoznatih plaža. Zaljubljenici u ovaj otok, koji mu se svake godine vraćaju, obično imaju neku "svoju" plažu, koju ljubomorno čuvaju kao najstrožu tajnu. Pronađite i Vi "svoju" plažu na otoku Pagu!
Zabava
Kada govorimo o zabavi na otoku Pagu, jednostavno moramo početi od plaže Zrće. Plaža Zrće je središnje mjesto noćnog života i zabave na hrvatskoj obali Jadrana, omiljeno odredište partijanera iz Hrvatske, Europe i svijeta. U klubovima na ovoj plaži se tijekom ljeta održavaju razni festivali, prvenstveno elektronske glazbe, te nastupaju poznati svjetski DJ-i. Uz vrhunske barmene i njihove šarene koktele, animatorice i animatore, tulume koji traju danonoćno, na plaži Zrće mladima i svima koji se tako osjećaju sigurno neće biti dosadno. Plaža ima osigurano veliko parkiralište, a javni prijevoz iz Novalje vozi cijelu noć.
Solidna mjesta za izlazak i zabavu u noćnim satima pronaći ćete i u samoj Novalji, te u gradu Pagu. Tijekom ljetnih mjeseci u ovim se gradovima, ali i u drugim paškim mjestima, održavaju razne zabavne, kulturne, sportske i gastronomske manifestacije, te ribarske večeri i pučke fešte.
Aktivni odmor
Na otoku Pagu uređeno je preko 115 km biciklističkih staza, pa je bicikl izvrsan izbor želite li istraživati ljepote ovog otoka.
Zbog čestog, ali umjerenog vjetra u Paškom zaljevu, te uz zapadnu obalu otoka, Pag je omiljen i među ljubiteljima jedrenja na dasci, a osobito je pogodan za početnike, koji se tek žele okušati u ovom sportu
Ronioci će u moru oko Paga naći mnoštvo atraktivnih lokacija za ronjenje. Tu je mjesto antičkog brodoloma s amforama, potonuli ratni brodovi iz 2. svjetskog rata, liburnski šivani brod kod uvale Caska, brodovi potopljeni u 1. svjetskom ratu, a možete tražiti potonuli grad Cissu ili pak uživati u prirodnim ljepotama podmorja. Ronilačke centre koji će Vam pružiti sve potrebne usluge pronaći ćete u više mjesta na Pagu.
Razne sportske terene također ćete naći u više mjesta na Pagu. Ima tu terena za odbojku na pijesku, tenis, košarku, nogomet, boćanje i razne druge sportove.
Dolazak na otok Pag
Otok Pag je s kopnom povezan mostom na svom južnom dijelu, te trajektnom linijom Prizna – Žigljen na sjeveru. Koji je od ova dva načina bolji za dolazak na Pag ovisi prvenstveno o smjeru iz kojeg dolazite.
Autobusnim linijama su grad Pag i Novalja povezani sa svim većim gradovima Hrvatske. Ovi autobusi prolaze i kroz mnoga druga mjesta na Pagu, a do onih gdje ne prolaze možete doći lokalnim javnim prijevozom ili taksijem.
Novalja je s Rijekom povezana svakodnevnom katamaranskom linijom.
Posjetiteljima iz središnje i južne Italije zanimljiva bi mogla biti trajektna linija Ancona – Zadar.
Najbliža međunarodna zračna luka je zadarska, a u nju leti nekoliko niskotarifnih avioprijevoznika iz mnogih europskih gradova. Iz zračne luke se autobusom može stići do zadarskog autobusnog kolodvora, a odatle redovnom autobusnom linijom do Paga. U zračnoj luci može se unajmiti automobil, a moguća je i organizacija transfera do bilo kojeg mjesta na Pagu. Iste mogućnosti postoje i u riječkoj, splitskoj ili zagrebačkoj zračnoj luci.
Smještaj na Pagu u ponudi Apartmani Hrvatska
Apartmani Hrvatska sa zadovoljstvom Vam može ponuditi smještaj kod privatnih iznajmljivača, u apartmanima u slijedećim mjestima na otoku Pagu:
grad Pag , Novalja , Mandre , Stara Novalja , Povljana , Vlašići , Dinjiška , Šimuni i Zubovići .