1. Apartmani Hrvatska
2. Apartmani otok Rab

Apartmani i privatni smještaj na otoku Rabu

Rab je otok u južnom dijelu Kvarnerskog zaljeva, na kojem živi nešto manje od 10.000 stanovnika. Dugačak je 22 km, a širina mu varira od 3 km na najužem, do 11 km na najširem dijelu.

Sa sjeveroistočne strane je većim dijelom, cijelom duljinom osim Loparskog poluotoka na sjeveru, zaštićen brdom Kamenjak, koje se strmo spušta u more. Kamenjak ga štiti od snažnih udara bure, tako da je strana Kamenjaka okrenuta buri gotovo u potpunosti gola, dok je slika na suprotnoj strani potpuno drugačija plodna polja i bogate šume, koje otok Rab čine jednim od najšumovitijih jadranskih otoka.

Plaže na otoku Rabu

Otok Rab poznat je po svojim pješčanim plažama, osobito na Loparskom poluotoku. Pješčane plaže nisu česte na istočnoj obali Jadrana, no na Rabu ih ima poprilično. Naravno, niti oni koji ne vole pješčane plaže ne trebaju se zabrinjavati. Mnogo je ovdje i stjenovitih plaža, osobito su brojne i lijepe prirodne stjenovite plaže u skrivenim uvalama poluotoka Kalifront. Naći će se i šljunčanih plaža, neke čak i s vrlo sitnim šljunkom, koje će netko proglasiti pješčanima, a sviđat će se i onima koji pješčane ne vole, jedino što će ih oni zvati šljunčanima. Kome se to sviđa, ima i nekoliko betoniranih plaža.

Najpoznatija pješčana plaža Raba je Rajska plaža na Loparskom poluotoku, s brojnom i raznolikom ponudom dodatnih sadržaja, no na tom je poluotoku još mnogo drugih lijepih pješčanih plaža.

U tri uvale zvane Padova u Banjolu nekoliko je različitih, također vrlo popularnih plaža, a među najpoznatije plaže svakako spadaju i one u uvali Pudarica kod Barbata.

Nudizam na Rabu

Tradicija nudizma na otoku Rabu seže još na prijelaz iz 19. u 20. stoljeće, no svakako je najznačajniji događaj za razvoj nudizma bila posjeta engleskog kralja Edwarda VIII i njegove buduće supruge Wallis Simpson Rabu, u kolovozu 1936. godine, za vrijeme njegove kratkotrajne vladavine. Gradske vlasti Raba dozvolile su im da se kupaju goli u uvali Kandarola, na poluotoku Frkanj. Danas je Kandarola lijepa i poznata nudistička plaža, koju će, zbog ovog događaja, često nazivati i Engleska plaža.

Poznate nudističke plaže nalaze se i na Loparskom poluotoku, Stolac, Sahara i Ciganka.

CNN je otok Rab proglasio najboljom svjetskom destinacijom za nudiste.

Aktivni odmor

Na ovom relativno malom otoku postoji čak 157 km uređenih biciklističkih staza, te 144 km pješačkih staza. Otok Rab je naprosto raj za ljubitelje biciklizma i šetnje. Bicikl, kojeg u svakom mjestu možete i unajmiti, idealno je sredstvo za otkrivanje ljepota i znamenitosti ovog otoka.

Na otoku postoji nekoliko ronilačkih klubova, u više mjesta. Svaki od njih pružit će roniocima sve potrebne usluge, ponuditi najam opreme, a većina ih organizira i tečajeve ronjenja, početne i napredne. Interesantnih lokacija za ronjenje u moru oko Raba je mnogo i raznolike su. Naći ćete tu od brojnih prirodnih ljepota, novijih olupina, pa sve do mnoštva amfora na mjestu antičkog brodoloma kod rta Sorinj.

U većini mjesta možete unajmiti čamac, pedalin, ski jet, pa čak i jahtu. Za one koji će upravljanje čamcem radije prepustiti nekom iskusnijem, na raspolaganju su mnogobrojni izleti brodom, a svakako ćemo istaknuti taksi brodice, popularne barkarijoli, koji će Vas po pristupačnoj cijeni odvesti na željeno mjesto, ili pak samo povesti na romantičnu vožnju čamcem.

Nautičarima će biti zanimljivo da se na otoku nalaze dvije marine. Jedna u dubokoj i dobro zaštićenoj uvali Supetarska Draga, a druga u gradskoj luci Raba, s prekrasnim pogledom na stari grad.

Na raspolaganju Vam stoje i brojni sportski tereni , teniski tereni, igrališta za odbojku na pijesku, mini golf, stolni tenis, boćanje, nogomet, košarku i drugo. Tu su i wellness centri, organizirani aeorobik na pijesku i slično. Na nekoliko plaža nude se zanimljivi organizirani sadržaji za djecu.

Gastronomska ponuda

Otok Rab je i gurmanima omiljeno odredište, a najčešće namirnice u rapskoj kuhinji su ribe i plodovi mora. Iako se Rabljani danas prvenstveno bave turizmom, nisu zanemarili niti poljoprivredu, a otok obiluje plodnim tlom. Voće i povrće uzgaja se ovdje na tradicionalan, ekološki način, što bez sumnje doprinosi iznimnoj kvaliteti gastronomske ponude otoka. Poznati su i po svojim slasticama, od kojih je najpoznatija rapska torta, no daleko od toga da je jedina.

Kvalitetnih restorana i konobi ima u izobilju, u svakom mjestu. Budete li ih željeli sve obići, bit će to jako dugi odmor. Rješenje je uvijek vratiti se sljedeće godine, pa nastaviti tamo gdje ste stali.

Zabava

Na Rabu se organiziraju mnogobrojne i različite manifestacije, tijekom cijele godine, a osobitu u ljetnim mjesecima. Većina ih je u gradu Rabu, no naći ćete ih i u svim drugim mjestima. U svakom slučaju, previše ih je za pobrojati, jer bi se samo o tome mogao napisati podulji članak, pa ćemo istaknuti samo one najvažnije.

Rabska fjera, trodnevna je manifestacija kada se oživljava srednjovjekovni duh Raba. Održava se 25., 26. i 27. srpnja i jednostavno spada u kategoriju «ne propustite». Završava Rapskim viteškim igrama, natjecanjem rapskih samostreličara, koje se osim na kraju Fjere, održavaju još nekoliko puta godišnje. Nerijetko će manifestaciju uveličati i konkurenciju dobro zaoštriti njihovi prijatelji Balestrieri iz San Marina.

Noćni život grada Raba relativno je bogat i raznolik. Naći ćete tu nekoliko kafića i noćnih klubova, a oni koji doslovno traže zabavu do jutra, mogu se zaputiti u beach barove ili na sjeveru, na Loparskom poluotoku, ili na jugu, na Pudarici. Ovaj na Pudarici The Guardian je uvrstio među 14 najboljih beach barova Europe.

Dolazak na otok Rab

Na otok Rab automobilom se može doći dvjema trajektnim linijama. Izravna veza s kopnom je trajektna linija Stinica – Mišnjak. Trajekt na ovoj liniji vozi vrlo često, osobito u ljetnim mjesecima, a vožnja traje oko 15 minuta. Trajektnom linijom Valbiska - Lopar povezan je s otokom Krkom, koji je s kopnom povezan mostom. Trajekti na ovoj liniji ne voze baš često, a i putovanje traje oko sat i pol, idealno za ljubitelje vožnje trajektom.

Autobusne linije za grad Rab, kojih je više ljeti, postoje iz Rijeke i Zagreba.

Iz Rijeke postoji katamaranska veza za grad Rab.

Na otoku postoji solidno organiziran lokalni javni prijevoz.

Najbliža međunarodna zračna luka je riječka, kod Omišlja na otoku Krku, a niti zadarska nije daleko. U obje zračne luke leti nekoliko niskotarifnih zrakoplovnih kompanija iz mnogih europskih gradova, može se unajmiti automobil, a postoje i organizirani transferi do Raba.

Apartmani Hrvatska - izaberite mjesto za Vaš idealan odmor:
Banjol , Barbat , Kampor , Lopar , Mundanije , Palit , grad Rab , Suha Punta , Supetarska Draga.

Povijest i znamenitosti otoka Raba

Otok Rab bio je naseljen još u paleolitiku, starijem kamenom dobu, što potvrđuju arheološki nalazi na Loparskom poluotoku.

Iz mlađih razdoblja prapovijesti nalazi su brojni diljem otoka. Tada Rab naseljavaju prvi nam poznati stanovnici, Liburni. Oni su se sukobljavali sa starim Grcima, no da li su stari Grci na Rabu osnovali koloniju, teško je reći. U narodu su «grčkim gradom» zvali ruševine na brdu Sv. Damjana iznad Barbata, no pokazalo se da je to bizantska utvrda iz 6. stoljeća. Na poluotoku Kaštelina kod Kampora arheološka istraživanja za sada su potvrdila samo postojanje rimskog stambeno-gospodarskog kompleksa, vile rustike. Treća moguća lokacija, Punta Zidine, na Loparskom poluotoku potječe iz prapovijesnih vremena, a koristila se i u antici, no za sada se ne može reći da li je tamo bilo i naselje starih Grka. Najvjerojatnije ne. Ipak, priče koje se u narodu provlače stoljećima ne treba ignorirati. Ako se već mora, bolje je ignorirati površna i nepotpuna istraživanja.

Liburni su otoku dali i ime, Arb, što je značilo taman, šumovit. Rimljani koji su kasnije došli ime prihvaćaju, mijenjaju ga tek u Arba, a niti Hrvati ga nisu puno promijenili, u Rab.

Grad Rab u rimsko vrijeme doživljava osobit procvat. U 10. godini pr.n.e. dobiva status municipija, a u 2. ili 3. stoljeću pridjev Felix, sretan, postavši Felix Arba. Ovaj se epitet nije olako dijelio, dobivali su ga samo najzaslužniji gradovi. U Italiji samo tri, Rim, Ravena i Akvileja. Na istočnoj obali Jadrana Rab je bio prvi, poslije njega dobila ga je i Salona.

U rimsko je doba vrlo živo bilo i na Loparskom poluotoku. Na to ukazuje nedavno otkriće keramičarske radionice, a uopće ne treba sumnjati da će otkrića biti još.

Grad i otok sretan je ostao i nakon Rimljana, pa je izbjegao mnoge ratove i razaranja. Od svih zala, jedino nije mogao izbjeći epidemije kuge.

Grad Rab i danas je ostao malen srednjovjekovni gradić zatvoren u gradskim zidinama na svom poluotoku. Prepoznatljiv po svoja četiri zvonika, tri romanička i jednim iz 17. stoljeća, no izgledom usklađenim s ovim ranijima. Gradić obiluje kulturno-povijesnim znamenitostima, pa se slobodno može reći da je muzej na otvorenom.

Od znamenitosti drugdje na otoku, koje još nismo spomenuli, svakako valja istaknuti franjevački samostan Sv. Bernardina iz 1445. godine, u uvali Sv. Eufemije kod Kampora. Samostan je poznatiji pod imenom Sv. Eufemije, zbog istoimene starije crkvice uz koju je sagrađen. Bogata samostanska biblioteka čuva nekoliko vrijednih i starih knjiga, dio samostana pretvoren je u muzej, a tamo je i galerija slika.

U Supetarskoj Dragi je crkva Sv. Petra, nastala pregrađivanjem starije crkve, najvjerojatnije starokršćanske, u 11. stoljeću, kada je uz nju podignut i benediktinski samostan. Od samostana su danas ostali tek fragmenti, no crkva je izuzetno dobro sačuvana i predstavlja rijetku romaničku crkvu koja je sačuvana gotovo u izvornom obliku, bez kasnijih promjena. Jedno od njenih zvona najstarije je na istočnoj obali Jadrana, iz 1299. godine.

Svakako valja spomenuti i prirodne znamenitosti Raba. Na poluotoku Kalifront, najšumovitijem dijelu Raba, nalazi se šuma Dundo, jedna od najbolje očuvanih šuma hrasta crnike u cijelom Sredozemlju. Ova je šuma botanički rezervat šumske vegetacije.

Park Komrčar prekrasan je park na dnu poluotoka na kojem se smjestio grad Rab i nastavlja se na stare gradske zidine. Ovaj park je ljudskih ruku djelo, točnije djelo nadšumara Pravdoja Belije. Vrijedan dokument, Kronika franjevačkog samostana Sv. Eufemije, otkriva nam da je Belija bez znanja gradskih vlasti, u ranim jutarnjim satima jednog dana 1890. godine krenuo pošumljavati tadašnji gradski pašnjak. Njegova očekivanja pokazala su se točnim, jer je kasnije stigao gradski načelnik i izbila je svađa, nakon koje se načelnik povukao, a Belija nastavio raditi. Ubrzo je, međutim, svima postalo jasno što je Belija ovim djelom napravio za grad Rab.

Od znamenitih Rabljana u povijesti valja svakako istaknuti Svetog Marina, koji je prema legendi s Loparskog poluotoka, kao klesar krenuo na Apeninski poluotok u potrazi za poslom. Bježeći od progona kršćana, sklonio se na brdo Titan i tamo sagradio crkvicu, koja je postala okupljalište i drugih kršćana. Tako je, početkom 4. stoljeća, nastao San Marino, najstarija živuća republika na svijetu. Otok Rab i Republika San Marino danas njeguju vrlo bliske i prijateljske odnose.

Ivan Krstitelj Rabljanin rodio se u gradu Rabu oko 1470. godine. Bio je ljevač zvona i topova, a iako je počeo raditi još na Rabu, svjetsku je slavo stekao nakon odlaska u Dubrovnik, gdje je i umro 1540. godine. Nažalost, na Rabu ne postoji niti jedno njegovo zvono.

U palači Dominis, jednoj od mnogobrojnih znamenitosti grada Raba, podignutoj krajem 15. stoljeća, rođen je 1560. godine Markantun de Dominis, teolog, matematičar, fizičar i filozof. Bio je senjski biskup, a kasnije splitski nadbiskup, kada piše djelo De republica ecclesiastica, u kojem se zalaže za dijalog između crkava i njihovo ujedinjenje, predstavljajući preteću ekumenizma. Njegove ideje dovele su ga u sukob s Rimokatoličkom crkvom, te se odriče titule nadbiskupa i odlazi najprije u Njemačku, a zatim u Englesku. Na Cambridgeu postaje doktor teologije, kao prvi Hrvat s doktorskom titulom na nekom engleskom sveučilištu. Isaac Newton u jednom od svojih djela odaje Dominisu priznanje za njegov doprinos na području optike. Nakon izbora pape Grgura XV, 1622. godine, Dominis se vraća u Rim, no ubrzo papa umire, a Dominis dolazi pod udar Inkvizicije. Umro je za vrijeme suđenja u inkvizicijskom zatvoru, 1624. godine, navodno prirodnom smrću. Posmrtno je osuđen kao heretik, te je njegovo tijelo provučeno ulicama Rima, javno spaljeno, te zajedno s njegovim pisanim radovima bačeno u Tiber.