Kampor

Kampor je mjesto na otoku Rabu s manje od 1200 stanovnika. Nalazi se oko 3 km sjeverozapadno od grada Raba, u dnu šumovitog poluotoka Kalifronta, između uvala Sv. Eufemije i Kamporske drage, koje poluotok Kalifront zatvaraju.

Znamenitosti Kampora

Kampor je, više nego ijedno drugo mjesto na otoku Rabu, u dobroj mjeri sačuvao tradicionalan izgled malog ribarskog sela.

Naravno, kada ste u Kamporu ne propustite obići brojne znamenitosti obližnjeg starog grada Raba, a od kamporskih znamenitosti svakako je najznačajniji franjevački samostan Sv. Bernardina. No, kako ga svi zovu samostan Sv. Eufemije, zbog crkvice uz koju je sagrađen, tako ćemo ga zvati i mi. Samostan je spomenik kulture prve kategorije.

Franjevački samostan Sv. Eufemije

U uvali Sv. Eufemije, na samoj obali, uz već postojeću crkvicu Sv. Eufemije, sagrađen je 1445. godine franjevački samostan. Crkva Sv. Eufemije jednobrodna je romanička crkvica, koja se prvi put spominje 1237. godine, no nije poznato kada je izgrađena. Kako se radi o maloj crkvici, franjevci su odmah po dovršetku samostana sagradili novu, veću crkvu Sv. Bernardina, 1448. godine. Ova je jednobrodna gotička crkva barokizirana u 17. stoljeću.

U obje crkve nalazimo ugrađene kao spolije predromaničke i starokršćanske fragmente, a neki se čuvaju i u samostanu, te je vrlo vjerojatno da je na ovom mjestu postojala i neka crkva mnogo starija od ove Sv. Eufemije. Neki od tih fragmenata datiraju se u 9. i 10. stoljeće, a neki čak u 5. ili 6. stoljeće.

U klaustru samostana je lapidarij s rimskim natpisima, te sarkofag Magdalene Budišić, modruške plemkinje, trećoretkinje i osnivačice samostana franjevki Sv. Antuna Opata u gradu Rabu, umrle 1532. godine.

U samostanu je otvoren etnografski muzej, a samostanska knjižnica, s oko 7500 bibliotetskih jedinica, čuva brojna vrijedna i stara djela. U crkvi Sv. Eufemije izložba je slika fra Ambroza Testena, samoukog slikara, koji je za vrijeme svog boravka u samostanu naslikao 103 slike, od kojih je jedan dio podijeljen posjetiteljima samostana.

Rimska vila na poluotoku Kaštelina

Nedaleko Kampora, na poluotoku Kaštelina uz Kamporsku dragu, arheološki je lokalitet za kojeg se odavno znalo. Još su turisti između dva svjetska rata dolazili tamo i odnosili komade mozaika i druge nalaze, a nešto je nalaza sačuvano u zbirci samostana Sv. Eufemije.

Govorilo se tada o tzv. «grčkom gradu», pa o pronalasku ostataka starokršćanske crkve, te je općeprihvaćeno mišljenje bilo da se radi o ranobizantskoj utvrdi, sličnoj onoj kod Barbata. Istraživanja provedena u ovom stoljeću te pretpostavke nisu potvrdila. Naime, pronađeni su ostaci antičke vile, koja je bila nadograđivana u više navrata, te možda i utvrđena, no ostaci crkve ili bizantske utvrde, zasad, nisu pronađeni. Daleko od toga da je misterija ovog mjesta time riješena, tamo još zasigurno ima mnogo toga za istražiti, a kakvi će konačni zaključci biti, teško je nagađati.

Memorijalni kompleks i groblje koncentracijskog logora Kampor

Nedaleko Kampora, u kamporskom polju, talijanska okupacijska vlast za vrijeme drugog svjetskog rata, srpnja 1942. godine, osnovala je koncentracijski logor. Do kapitulacije Italije, rujna 1943. u logoru je bilo zatvoreno prema nekim izvorima preko 10.000, a prema drugim preko 15.000 ljudi. Zatvorenici su bili ogromnom većinom civili, najviše Slovenci i Hrvati iz Gorskog kotara, a bilo je tu i Židova, za koje je netko mogao platiti prebacivanje iz ustaških logora. Ratnih zarobljenika bilo je tek oko 200.

Iako, koliko nam je poznato, organiziranih smaknuća zatvorenika nije bilo, u jedva nešto više od godinu dana u logoru je, prema informacijama nekadašnjeg talijanskog vojnika koji je radio u logoru kao pisar, umrlo preko 3200 zatvorenika, od gladi, hladnoće, nehumanih uvjeta i bolesti. Drugi izvori tvrdit će preko 4000 žrtava. Do danas je imenom i prezimenom identificirano 1477 žrtava.

Pedesetih godina prošlog stoljeća na mjestu nekadašnjeg logora uređen je memorijalni kompleks, a da sav apsurd ovog tragičnog mjesta bude i veći, uređivali su ga politički zatvorenici s obližnjeg Golog otoka.

Šuma Dundo

Rab je jedan od najšumovitijih jadranskih otoka, a najšumovitiji dio na Rabu je poluotok Kalifront, koji se nalazi uz mjesto Kampor.

Najljepša i najočuvanija šuma na Kalifrontu je šuma Dundo, šuma zimzelenog hrasta crnike, jedna od najbolje očuvanih na Sredozemlju. Šume ovog vrijednog stabla, koje može živjeti i tisuću godina, kroz povijest su se nemilice iskorištavale, prvenstveno za brodogradnju, ali i za ogrjev.

Šuma Dundo botanički je rezervat šumske vegetacije, no uz nju svakako vrijedi istražiti i druge prirodne ljepote Kalifronta. Taj lijepi poluotok idealno je mjesto za ugodne šetnje u prirodi, ili vožnju biciklom.

Plaže

Najpoznatija plaža u Kamporu je pješčana plaža Mel u Kamporskoj dragi, s tušem i ugostiteljskim objektom. Naravno, pješčane plaže i muljevito dno nisu ono što baš svatko voli. Iako za takve goste u samom mjestu ima tek nekoliko malih šljunčanih plaža, u neposrednoj okolici postoje lijepe plaže do kojih se može doći ugodnom šetnjom.

Na hrvatskoj obali još postoji mnogo «neotkrivenih» mjesta s lijepim plažama, na kojima nema gužve. Otok Rab u cjelini nije jedno od takvih mjesta. Njegove ljepote nadaleko su poznate, o njemu su pisale svjetski poznate tiskovine, poznate televizijske kuće donosile su reportaže. To jednostavno znači da usred turističke sezone neće biti lako naći plažu na kojoj nije gužva. Ne lako, ali ne i nemoguće. Zasigurno ćete ih naći na poluotoku Kalifront.

Tu leži prednost Kampora u odnosu na bilo koje drugo mjesto na otoku Rabu. Dovoljno je blizu gradu Rabu, mjestu s brojnim znamenitostima, zabavnim i kulturnim događanjima, kamo se možete jednostavno odšetati lijepom šetnicom uz more. Isto je tako blizu poluotoku Kalifront, s brojnim uvalama i brojnim skrivenim stjenovitim i šljunčanim plažama, do kojih možete doći ugodnom šetnjom kroz šumu i gdje nećete morati tražiti svoj maleni komadić prostora.

Nedaleko Kampora nalazi se poznata nudistička plaža Kandarola, šljunčana plaža s bogatom ponudom dodatnih sadržaja skladno uklopljenih u okoliš.

Aktivni odmor

Kampor je, sa svojim brojnim šetnicama i biciklističkim stazama, idealno mjesto za ljubitelje šetnje ili biciklizma. Bicikl možete ovdje i unajmiti.

U Kamporu postoji ronilački centar, koji nudi sve potrebne usluge roniocima, a također organizira školu ronjenja. Gosti koji dolaze zrakoplovom moći će ovdje dobiti na korištenje boce sa zrakom.

U Kamporu ćete moći zaigrati tenis ili odbojku na pijesku, a lovcima bi mogla biti interesantna informacija da je na poluotoku Kalifrontu otvoreno lovište pod upravom Šumarskog fakulteta iz Zagreba, s jelenima i muflonima.

Kao i u drugim mjestima na Rabu, i u Kamporu postoje popularne taksi-barke, ili kako ih ovdje nazivaju «barkarijoli». Njima možete po vrlo pristupačnoj cijeni stići u neku skrivenu uvalu na kupanje, posjetiti neko obližnje mjesto ili jednostavno samo uživati u doživljaju vožnje.

Gastronomija, zabava

Iako je turizam danas glavna djelatnost stanovnika Kampora, nekada su se bavili poljoprivredom i ribarstvom, a te djelatnosti nisu zapostavili niti danas. Zbog toga ne treba čuditi što ćete u Kamporu naći nekoliko vrhunskih restorana, koji će Vam dostojno predstaviti autohtonu rapsku kuhinju, bilo da se radi o ribljim specijalitetima, specijalitetima od plodova mora, jastoga i sl. ili pak mesu, janjetini ili svinjetini na žaru, te poznatim rapskim slasticama, kao što je npr. rapska torta. Sve to upotpunjeno bogatstvom mirisa otočnog začinskog bilja, kvalitetnim maslinovim uljem i čašicom vrhunskog domaćeg vina u ugodnom ambijentu i potpuni gastronomski doživljaj je zajamčen.

Kampor je mirno mjesto, prikladno za odmor s djecom. U večernjim satima zabavu možete potražiti u jednom od kafića ili restorana, a onima zahtjevnijima po tom pitanju preporučit ćemo večernji izlazak u obližnji grad Rab.

Pučke fešte u Kamporu organiziraju se na blagdan Sv. Eufemije, zaštitnice Kampora, 16. rujna, te na Magdalenino, odnosno Uskrsni ponedjeljak.

Dolazak u Kampor

U Kampor automobilom možete doći dvjema trajektnim linijama. Izravna veza s kopnom je trajektna linija Stinica – Mišnjak. Trajekt na ovoj liniji vozi vrlo često, osobito u ljetnim mjesecima, a vožnja traje 15-tak minuta. Trajektna linija Valbiska – Lopar veza je s otokom Krkom, koji je s kopnom povezan mostom. Trajekti na ovoj liniji ne voze baš često, a putovanje traje dulje.

Iz Rijeke i Zagreba postoje autobusne linije za Rab, a češće su tijekom ljetnih mjeseci. Do grada Raba može se doći iz Rijeke katamaranom. Od grada Raba do Kampora postoji lokalni javni prijevoz, a može se doći i taksijem.

Najbliže međunarodne zračne luke su riječka, na otoku Krku, i zadarska. U obje ove zračne luke leti, između ostalih, i nekoliko niskotarifnih zrakoplovnih kompanija. Također, u obje zračne luke moguće je unajmiti automobil, a postoji i mogućnost organizacije transfera do Kampora.