Apartmani Slunj
Apartmani Slunj - smještaj u Slunju
Apartmani Slunj - Smještaj kod privatnih iznajmljivača u Slunju, sve popularnijem turističkom odredištu u kontinentalnoj Hrvatskoj, kuće za odmor, sobe i apartmani.
U našoj ponudi smještaja kod privatnih iznajmljivača su sobe i apartmani. Slunj i njegovu turističku ponudu donedavno je karakterizirao tek tranzitni turizam, no danas turisti iz cijelog svijeta otkrivaju izuzetno bogatsvo Slunja i okolice - fascinantnu netaknutu prirodu, bogatu kulturno-povijesnu baštinu, zanimljiva događanja i brojne sadržaje za sve koji odmor žele provesti aktivno.
Slunj je gradić s nešto manje od 1700 stanovnika, smješten uz obalu rijeke Slunjčice, nedaleko mjesta gdje se Slunjčica ulijeva u Koranu. Nalazi se u Karlovačkoj županiji, u kraju koji se od vremena kratkotrajne francuske vladavine početkom 19. stoljeća često naziva Kordun. To je brdovit kraj na prijelazu između planinskih dijelova Like i Gorskog kotara i nizina središnje Hrvatske.
Povijest i znamenitosti Slunja
Ovo je područje bilo naseljeno još od prapovijesnog doba, o čemu svjedoče ostaci gradina na dvije lokacije u okolici Slunja. Nastanjivali su ga Japodi, ilirsko pleme. Kraj je izuzetno aktivan u antičko doba, nakon rimskih osvajanja. Uz današnji Slunj prolazila je važna rimska prometnica, a vjerojatno je postojalo i naselje na mjestu današnjeg Slunja. Nažalost, čak i mnogobrojni poznati antički arheološki lokaliteti u ovom su kraju slabo istraženi.
Slunj se prvi put spominje u 12. stoljeću. Kralj Bela III daruje kraj oko Slunja Bartolu, knezu krčkom, darovnicom iz 1193, godine, no mnogi povjesničari sumnjaju u njenu vjerodostojnost. Pouzdano se, međutim, zna da je Karlo I Robert Anžuvinski 1323. godine darovao župu Drežnik, u sklopu koje je bilo i područje Slunja, Dujmu, također pripadniku roda knezova krčkih.
Utvrda i srednjovjekovni kaštel Slovin
Najznačajnija povijesna znamenitost Slunja svakako je utvrda i srednjovjekovni kaštel Slovin, smješten na strmoj stijeni, koju s tri strane okružuje rijeka Slunjčica. Kaštel se prvi put spominje 1390. godine, kada Ivan V Krčki daje Slunj u zakup knezu Pavlu Zrinskom.
Ivanov sin Nikola IV grad je otkupio, ali ga uskoro i ponovo dao u zakup Pavlovom sinu Nikoli Zrinskom. No, ovaj put ga nije otkupio, već oteo. Nikola IV Frankopan bio je previše moćan da bi Zrinski nešto mogli poduzeti, pa tek po njegovoj smrti sudski traže rješenje ovog pitanja. Godine 1439. nagodili su se Zrinski sa sinovima Nikole IV, te su Frankopani isplatili grad.
U diobi posjeda među sinovima Nikole IV Frankopana, 1449. godine Slunj dobiva Dujam IV, te tako nastaje nova grana obitelji Frankopan, knezovi Slunjski.
Još 1409. godine Nikola IV Frankopan spominje naselje na drugoj obali Slunjčice, današnji Slunj. Naselje je s kaštelom bilo povezano mostom, a u njemu je bio franjevački samostan s crkvom Sv. Benedikta.
Zbog opasnosti od Turaka u 15. stoljeću Frankopani dodatno utvrđuju kaštel, te od njega nastaje prava vojna utvrda. Upadi Osmanlija na ovo područje počinju već u prvom desetljeću 15. stoljeća, intenziviraju se poslije pada Bosne 1463. godine, a osobito nakon poraza hrvatske vojske na Krbavskom polju 1493. godine.
Na području današnjeg Korduna postojale su mnoge slobodne plemenske zajednice, čije je sitno plemstvo gradilo vlastite, manje utvrde. Zbog čestih upada Osmanlija, stanovništvo se počelo iseljavati, dio je izginuo, a dio odveden u tursko ropstvo, te sitno plemstvo ostaje bez ljudi za obranu svojih utvrda, a i bez prihoda kojima bi obranu financirali. Mnoge te utvrde prelaze u kraljeve ruke, dobivajući kraljeve posade.
Frankopani su, međutim, Slunj branili sami, tek uz minimalnu financijsku pomoć, sve do 1572. godine, kada izumire loza Frankopana Slunjskih. Posljednji Frankopan Slunjski, Franjo (Ferenc, Fran), koji je bio i ban Hrvatske, u narodu je bio poznat po svojoj ratobornosti i junaštvu u borbama protiv Turaka. Umro je u 36. godini, navodno zbog pogreške liječnika, osiromašen obranom Slunja i bez nasljednika.
Slunjska utvrda postaje osobito važna poslije pada Bihaća krajem 16. stoljeća, jer je tada najisturenija utvrda. Naselje sa samostanom uz utvrdu tada je već napušteno i razrušeno. Slunjska utvrda bila je 13 puta pod opsadom, u nekoliko navrata Turci su uspijevali ući i zapaliti ju, ali je nikada nisu uspjeli zadržati.
Grad je više puta popravljan i nadograđivan. Kako se radilo o strateški izuzetno važnoj utvrdi, rađeno je mnogo crteža koji su služili za analizu mogućih poboljšanja. Neki od njih su sačuvani, pa vjerujemo da će poslužiti što vjernijoj restauraciju ovog vrijednog zdanja. Zanimljivo, utvrda je najteže stradala tek 1943. godine, kada ju je talijanska vojska gađala topovima, misleći da se u njoj nalaze partizani.
Stari grad Slovin, najprije kaštel i dom moćne plemićke obitelji Frankopan, a kasnije neosvojiva utvrda, i danas bdije nad Slunjem. Njegove će zidine bez sumnje zagolicati maštu svakog zaljubljenika u povijest.
Ljubitelji srednjovjekovnih utvrda zasigurno će u Slunju doći na svoje. Osim ove utvrde uz sam grad, u okolici Slunja nalaze se i ostaci brojnih drugih. Tu su Furjan, Kremen, Blagaj, a niti Drežnik i velebni i povijesno značajan Cetin nisu daleko.
Župna crkva Presvetog Trojstva
Slunj će, pa tako i franjevački samostan sa srednjovjekovnom crkvom Sv. Benedikta pred turskim naletima opustjeti prije kraja 16. stoljeća, a kako Turci ne uspijevaju osvojiti i zadržati utvrdu Slovin, neće niti oni naseljavati novo stanovništvo. Do smanjenja turske opasnosti i ponovnog naseljavanja krajem 17. stoljeća, staro je naselje u ruševinama.
Crkva Presvetog Trojstva podignuta je na ostacima gotičke crkve Sv. Benedikta i dovršena 1735. godine. Izgrađena je baroknim stilom, kao jednobrodna crkva. Godine 1780. dograđene su dvije bočne lađe, čime postaje trobrodna, te je stari zvonik barokiziran. U njoj je sačuvana nadgrobna ploča nekog Frankopana, vjerojatno Jurja.
Između dva svjetska rata zvonik je pregrađen neogotičkim stilom.
Crkva Presvetog Trojsva spaljena je u Domovinskom ratu. Njena obnova započela je 1995. godine, no zvonik nije rekonstruiran, već izgrađen u izvornom, baroknom stilu. Obnova je otkrila tlocrt stare, srednjovjekovne crkve, kriptu i pet grobnica u svetištu, više grobova u središnjoj lađi, te novčiće iz 1509. godine.
Napoleonov magazin
Za Slunj je značajno bilo kratkotrajno vrijeme francuske vladavine početkom 19. stoljeća, kada se grade ceste, most i brojne građevine, unaprjeđuje poljoprivreda i voćarstvo, te u duhu francuske građanske revolucije dolazi do brojnih promjena u društvenom životu.
Najznačajniji spomenik iz tog razdoblja je tzv. Napoleonov magazin, ostaci spremišta za žito, hranu i oružje, nedaleko stare utvrde. Ovo nekoć velebno kameno zdanje danas je, nažalost, u lošem stanju.
Maleni most preko Korane u Rastokama također je iz tog vremena i nedavno je obnovljen. Veliki most na državnoj cesti D1 novijeg je datuma, iz 20. stoljeća, ali posjetiteljima zanimljiv zbog atraktivnog izgleda i činjenice da je jedan od malobrojnih mostova izgrađenih u zavoju. Most je projektirao najveći hrvatski mostograditelj, prof. dr. Kruno Tonković.
Vodeničarsko naselje Rastoke
Na mjestu gdje se rijeka Slunjčica ulijeva u Koranu nalazi se najznačajnija turistička atrakcija Slunja, Rastoke. Prije spajanja dviju rijeka, Slunjčica se "rastače", tvoreći mnogo malenih jezera i slapova.
Mnogi ovo nazivaju "Malim Plitvicama" i potpuno su u pravu. Naime, nastanak ove pojave baziran je na jednakom hidrogeološkom fenomenu kao i kod Plitvičkih jezera – nastanku sedre uslijed prskanja krških stijena vodom, uz djelovanje algi i bakterija.
Za razliku od Plitvičkih jezera, ovdje je i čovjek uzeo aktivnu ulogu, te je nastalo maleno i slikovito vodeničarsko naselje Rastoke.
Prva mlinica u Rastokama sagrađena je u 17. stoljeću, no većina potječe iz 19. i početka 20. stoljeća. Kuće i mlinice građene su od drveta i sedre, a u susjedstvu s ljudima ovdje žive vidre. U Rastokama je danas tridesetak domaćinstava.
Nekada se u Rastokama danonoćno mljelo žito za potrebe cijelog kraja, a danas su Rastoke prvorazredna turistička atrakcija, s bogatom ponudom sadržaja za posjetitelje, a kupiti se može i brašno samljeveno od domaćeg žita u starim mlinovima.
Osim za pokretanje mlinova, u Rastokama su nekada snagu vode koristili za ispiranje vune i pranje rublja. Naravno, i drugdje se rublje pralo u potocima i rijekama, no u Rastokama je to ipak specifično, pa svakako iskoristite priliku i pogledajte preteču moderne perilice rublja.
Iako se u posljednje vrijeme stvari mijenjaju nabolje, Rastoke su mnogim turistima još uvijek nepoznate. Brojni će gosti iz najudaljenijih krajeva svijeta, Dalekog istoka, Amerike ili Australije, proći kraj njih autobusom na putu za Plitvička jezera, bez da barem pogledaju kroz prozor, jer jednostavno ne znaju da su tamo.
Nemojte i Vi biti među njima! Posjet Slunju i Rastokama, barem jednodnevni izlet, bit će nezaboravan doživljaj kojeg ćete se uvijek s radošću sjećati.
Turistička ponuda Slunja, aktivni odmor, izleti
Slunj je danas popularno izletničko odredište. Zaista, želite li upoznati kulturno-povijesne znamenitosti Slunja i Rastoke, jednodnevni izlet bit će dovoljan. Želite li istražiti prirodne ljepote i povijesne spomenike okolice, ipak će Vam trebati više dana.
Volite li se odmarati aktivno, nećete pogriješiti odaberete li Slunj za odredište gdje ćete provesti svoj godišnji odmor. Mogućnosti su zaista brojne i raznolike.
Tu su šetnice, planinarske i biciklističke staze, na Korani i Mrežnici možete se baviti raftingom, kajakingom i kanuingom, a za ljubitelje kuglanja u Slunju je novoizgrađena kuglana. Nedaleko Slunja je konjički centar, gdje možete jahati, motocross staza, te tereni za paintball u borovoj šumi s prirodnim zaklonima, gdje se organizira škola paintballa i razne scenario igre, kao i vožnja terenskim vozilima, tzv. quadovima.
Na rijeci Korani uređeno je kupalište. Voda je u ljetnim mjesecima topla i vrlo ugodna za kupanje. Tu je i skakaonica, teren za odbojku na pijesku, badminton i nogomet.
Kako je okolica Slunja bogata raznom divljači, Slunj je omiljeno odredište lovaca. U gradu djeluju dva lovačka društva, a u okolici još jedno. Sve slunjske rijeke bogate su ribom, a ribolovcima je osobito zanimljiva Slunjčica, bogata autohtonom i kvalitetnom pastrvom. Dnevne ribolovne dozvole mogu se kupiti u kafiću u Rastokama.
Tako nas pastrva iz Slunjčice dovodi do gastronomske ponude Slunja. U specijalitetima od riječne ribe, kao i u brojnim drugim tradicionalnim delicijama ovog kraja možete uživati u nekoliko kvalitetnih slunjskih restorana i konobi.
Događanja u Slunju
U Slunju se tijekom cijele godine, a osobito ljeti, održavaju brojne manifestacije, koncerti, kulturno-zabavni i sportski programi. Mi ćemo Vam ovdje predstaviti neke od popularnijih i već tradicionalnih.
Dani grada Slunja višednevna je manifestacija koja se održava početkom kolovoza. Grad Slunj svoj dan slavi 6. kolovoza, no razna događanja, natjecanja, priredbe, koncerti, izložbe, zabavne i druge manifestacije započet će nekoliko dana prije, a završiti koji dan poslije tog datuma.
Momento Demento Festival ili kraće MoDem Festival je festival psihodelične glazbe i kulture čiji je domaćin maleno mjesto Primišlje kod Slunja. Festival se održava u ljetnim mjesecima u trajanju od oko tjedan dana, a na njemu će osobito uživati oni koju uz ovu vrstu glazbe vole i kampirati u netaknutoj prirodi iznimne ljepote. Prijevoz je za posjetitelje festivala organiziran iz Slunja.
Niste ljubitelj moderne elektronske glazbe? Više volite malo žešći rock? Ako ste uz to i ljubitelj motora, "konkretne" hrane, pića i zabave, tada ne smijete propustiti Motosusret koji već niz godina organizira slunjski Moto Klub Poskok. Svake godine krajem srpnja u Slunj će se zaputiti bikeri iz cijele Hrvatske i mnogih krajeve Europe kako bi uživali u bikerskim igrama, koncertima, dobroj hrani i piću, pa čak i striptizu, ukratko, zabavi koja će "napuniti akumulatore" do sljedeće godine.
Apartmani u Slunju - smještaj za Vaš idealan odmor
Odlučili ste provesti Vaš odmor u Slunju? Niste pogriješili, uvjereni smo! Sada preostaje pronaći smještaj za Vaš idealan odmor.
U Slunju postoje manji hotel i hostel, no najbrojnije smještajne kapacitete čine apartmani, sobe i kuće za odmor privatnih iznajmljivača.
Slunj se tek odnedavno profilira kao turistička destinacija, no način na koji slunjski iznajmljivači usvajaju i primjenjuju moderne turističke trendove jednostavno oduševljava. Često mogu biti uzor mnogim iznajmljivačima iz popularnih turističkih odredišta sa stoljetnom tradicijom na Jadranu.
U Slunju i Rastokama neće Vas dočekati samo ljubazni i gostoljubivi domaćini čiji će apartmani, sobe i kuće za odmor biti moderno opremljeni i pažljivo održavani. Često će Vam ponuditi sadržaje ili čak izbor sadržaja uz koje će Vaš boravak biti zasigurno zanimljiv, nezaboravan. Upoznat će Vas s tradicionalnom domaćom kuhinjom, običajima, starim načinom života, neki će ponuditi lokalne suvenire, neki predložiti aktivnosti ili čak organizirati zanimljiva događanja za svoje goste, a naći će se i onih koji će ponuditi sve to.
Kako doći u Slunj?
Slunj se nalazi na državnoj cesti D1. Kroz Slunj prolaze autobusi iz Zagreba koji voze prema dalmatinskim gradovima "starom cestom", te prema Bihaću i drugim mjestima u Bosni i Hercegovini. Takvih je linija nekoliko svakog dana, a naravno, moguće je doći iz Dalmacije, te BiH istim linijama koje voze za Zagreb.
Smještaj u Slunju u ponudi Apartmani Hrvatska
Za Vaš idealan odmor u Slunju Apartmani Hrvatska Vam nudi smještaj kod privatnih iznajmljivača. Tu su sobe i apartmani među kojima će svatko pronaći onaj upravo po svom ukusu.
Copyright © 2001. - 2024. Apartmani Hrvatska, privatni smještaj www.apartmani-hrvatska.com. Sva prava pridržana.