Apartmani i privatni smještaj u mjestu VELI LOŠINJ u ponudi Apartmani Hrvatska: kuće za odmor, sobe i apartmani, VELI LOŠINJ.

Izravnim kontaktom s iznajmljivačima Apartmani Hrvatska omogućuje Vam najpovoljnije cijene najma smještaja, bez agencijske provizije!

Vjerujemo kako ćete u ponudi Apartmani Hrvatska pronaći apartman upravo po Vašem ukusu u mjestu VELI LOŠINJ i uživati u Vašem odmoru!

Povijest i znamenitosti Velog Lošinja

Narodna predaja, koju zbog niza činjenica možemo smatrati vjerodostojnom, govori o 12 obitelji koje se u 13. stoljeću naseljavaju na prostor današnjeg Velog Lošinja. Naselili su se oko već postojeće crkvice Sv. Nikole. Tu su crkvu mijenjali i pregrađivali, pa danas njen najstariji dio datira s kraja 14. ili početka 15. stoljeća. U 18. stoljeću crkva je znatno proširena, a taj najstariji dio postao je svetište današnje crkve.

U pisanim dokumentima Veli Lošinj se prvi puta spominje 1398. godine, pod imenom Velo Selo. Iste se godine spominje i Mali Lošinj, kao Malo Selo. Mali Lošinj je nastao kasnije i bio manji. Razvojem brodogradnje u Malom Lošinju i grad se brže razvijao i postao veći.

U svojim ranim danima to je naselje pastira i ratara, pa su i stare kuće bile postavljene prema položaju poljoprivrednog zemljišta, dakle raštrkane, a ne u uličnoj liniji. Veli Lošinj se, kao i mnoga slična mjesta, kasnije okreće moru, ribarstvu i pomorstvu, pa je danas crkva Sv. Nikole ostala na samom rubu naselja. Od 17. stoljeća grad se razvija oko središnjeg trga u velološinjskom zaljevu, a u uvali Rovenska nastaje ribarsko naselje s malim, zgusnutim kamenim kućama.

U 15. stoljeću izgrađena je kružna kula, zbog obrane grada, ali i kao zbjeg za njegove stanovnike u slučaju napada. Kula je relativno niska i debelih zidova, kako bi izdržala topovsku paljbu. Gornji su dijelovi zidina istureni, zbog lakšeg gađanja napadača. Kula je 1774. godine obnovljena, no ubrzo nakon toga ona gubi svoj obrambeni značaj, te slijede godine propadanja. Godine 1911. tek je djelomično i nepotpuno obnovljena, no to nije bilo dovoljno da zaustavi propadanje. Temeljitu restauraciju doživjela je tek na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće. Danas je u njoj muzejsko-galerijski prostor s brojnim vrijednim zbirkama, a tu je i replika tzv. Lošinjskog Apoksiomena, vrijednog antičkog brončanog kipa izvađenog iz podmorja nedaleko Velog Lošinja 1999. godine. Original će svoj dom pronaći u Malom Lošinju.

Godine 1510. gradi se trobrodna crkva Gospe od Anđela (crkva Sv. Marije), sa zvonikom. Crkva je 1732. godine obnovljena, proširena i barokizirana. Dograđeno je centralno svetište s kupolom i apsidom, a i zvonik je poprimio današnji, barokni izgled. U crkvi se čuva vrijedna zbirka slika venecijanskih majstora, od kojih se jedna pripisuje Tizianu.

Župna crkva Sv. Antuna Opata Pustinjaka sagrađena je na mjestu crkvice iz 15. stoljeća. U 17. stoljeću ta je stara crkva srušena, a sagrađena nova, trobrodna bazilika. Godine 1774. ta se crkva temeljito rekonstruira i pregrađuje, pa se zapravo može govoriti o trećoj crkvi na istom mjestu, raskošnoj crkvi koju karakterizira kombinacija baroknih i klasicističkih elemenata. U crkvi Sv. Antuna Opata Pustinjaka čuva se zbirka slika talijanskih majstora, najbogatija na kvarnerskim otocima.

U Velom Lošinju i okolici još je nekoliko crkvica i kapela. Crkva Sv. Petra izgrađena je 1666. godine, a dograđena 1729. godine. Na brdu Kalvarija je crkvica Sv. Ivana Krstitelja iz 1755. godine, a u njenoj blizini ostaci kamene kućice u kojoj je, u prvoj polovici 19. stoljeća, pustinjački živio jedan svećenik nakon povratka s hodočašća u Svetu zemlju. Kapela Navještenja Marijina izgrađena je u 18. stoljeću, a svoj današnji lijep izgled dobila je nakon rekonstrukcije 1897. godine. Nalazi se na rtu, te je pomorcima služila kao orijentir za navigaciju. Crkva Sv. Josipa i samostan uz nju izgrađeni su 1855. godine na mjestu ranije kapele. U kratkom razdoblju do 1920. godine u samostanu su boravili benediktinci, poslije njih isusovci i na kraju franjevci glagoljaši. Sada je tamo župni dvor. Na novom velološinjskom groblju, uz more, nalazi se kapela Sv. Križa izgrađena u 19. stoljeću.

U Velom Lošinju shvatili su da je brodogradnja dovela do munjevitog razvoja susjednog Malog Lošinja, no do te spoznaje došli su prekasno. Godine 1856. sagrađen je lukobran i brodogradilište u uvali Rovenska, no to je već vrijeme kada parobrod ozbiljno potiskuje jedrenjake. Iako godine koje su dolazile nisu bile jednostavne niti za malološinjsku brodogradnju, ona se donekle uspjela prilagoditi i održati. Velološinjsko brodogradilište nije. Zatvoreno je 1877. godine i u svojih 20-tak godina postojanja izgradilo je tek nekoliko velikih jedrenjaka.

Od izuzetnog značaja za Veli Lošinj bila je 1885. godina. Tada ugledni austrijski liječnik dr. Conrad Clar dovodi na otok Lošinj svog bolesnog sina, čije se zdravstveno stanje ubrzo poboljšava. Dr Clar proučava utjecaj lošinjske klime na zdravlje i o tome izvještava, zainteresiravši i mnoge druge ugledne liječnike, između ostalih sveučilišnog profesora, otorinolaringologa Leopolda Schrötera. Na temelju njihovih izvješća austrougarska vlada proglašava 1892. godine Mali i Veli Lošinj državnim klimatskim lječilištima.

Bila je to velika preporuka ne samo medicinskoj javnosti, već i aristokraciji, čiji je dolazak zasigurno potaknuo još jedan događaj koji se zbio 1885. godine. Tada je Veli Lošinj posjetio habsburški nadvojvoda Karl Stephan u potrazi za mjestom gdje će podići svoj ljetnikovac. Odabrao je Veli Lošinj. Kupuje kuću u gradskoj luci, a zatim gradi i raskošnu vilu u park šumi Pod Javori, u kojoj je danas smješteno klimatsko lječilište.

Krajem 19. i početkom 20. stoljeća u Velom Lošinju se grade brojne vile, pansioni, lječilišta i hoteli, koji i danas daju osobit pečat izgledu ovog gradića. Zanimljivo da je u to doba Veli Lošinj bio više posjećen zimi, u proljeće i na jesen, nego tijekom ljeta. Dolazili su oni s alergijama i problemima dišnih putova, koji su si to mogli priuštiti, ali i svi oni koji su željeli biti u trendu, jer je Veli Lošinj postao mjesto gdje «treba biti viđen». Za vrijeme talijanske vladavine Mali i Veli Lošinj proglašeni su «ljetovalištima za zdrave goste», te prevladava ljetni turizam.

U moru oko otoka Cresa i Lošinja živi velika skupina dupina, čiji se broj procjenjuje na 120 jedinki, a koji pripadaju vrsti dobrih dupina. Ovi prekrasni, inteligentni sisavci polako nestaju iz svjetskih mora, ponajprije čovjekovom krivicom. Izgledi su im na lošinjskom području nešto bolji, zahvaljujući velikim naporima Instituta Plavi svijet, koji se o njima brine. Institut je u Velom Lošinju 2003. godine otvorio Lošinjski edukacijski centar o moru, koji svakako vrijedi posjetiti. Osim stalnih izložbi ovdje se održavaju radionice i edukacijski programi na kojima će svatko imati prilike nešto naučiti, a za djecu tu je Morska igraonica.

Plaže

Plaža Rovenska nalazi se u istoimenoj uvali. To je šljunčana plaža s betoniranim dijelovima, te gustom borovom šumom u blizini, gdje se može pronaći dobar prirodni hlad. U neposrednoj blizini plaže su sanitarni čvor i tuševi, te nekoliko ugostiteljskih objekata, a tu je i vaterpolo igralište.

Timi beach je gradsko kupalište u neposrednoj blizini centra Velog Lošinja, kod rta Leva. Plaža je betonirana i dobro održavana, na njoj se nalaze tuševi, sanitarni čvor, beach bar, a moguće je unajmiti i razne plažne rekvizite.

Plaža hotela Punta stjenovita je plaža s betoniranim dijelovima i lijepim pogledom. Plaža se već dugi niz godina ponosi Plavom zastavom, a na njoj ćete naći brojne dodatne sadržaje, te se imati priliku baviti i raznim sportskim aktivnostima.

U okolici Velog Lošinja naći ćete mnoge lijepe uvale, s prirodnim plažama, šljunčanim ili stjenovitim. To su sve plaže bez dodatnih sadržaja, ali ih zbog njihove ljepote itekako vrijedi otkriti, istražiti i uživati na njima.

Aktivni odmor

Ljubitelji šetnje i vožnje biciklom zaista će u Velom Lošinju biti zadovoljni. Na cijelom otoku uređeni su mnogi kilometri šetnica i biciklističkih staza, povezujući brojne prirodne i kulturno-povijesne znamenitosti koje vrijedi vidjeti. Veli Lošinj s obližnjim Malim Lošinjem povezuje šetnica uz more, Lungo mare, koja je najvećim dijelom u hladu šume.

U uvali Rovenska djeluje ronilački centar, otvoren cijelu godinu, koji će iskusnim roniocima ponuditi sve što im je potrebno, a za one koji to tek žele postati, organizirati školu ronjenja.

Gastronomija, zabava

U Velom Lošinju naći ćete nekoliko kvalitetnih restorana i konobi, gdje se možete upoznati s delicijama lošinjske kuhinje, jelima od ribe ili janjetine, začinjenim poznatim lošinjskim samoniklim začinskim biljem. Sve to, dakako, treba zaliti i vrhunskim domaćim vinom ili čašicom rakije.

Zabavu u večernjim satima možete potražiti u jednom od velološinjskih kafića, ili se pak laganom šetnjom uputiti u obližnji Mali Lošinj. Tijekom ljetnih mjeseci u Velom Lošinju se organiziraju razne manifestacije. Istaknut ćemo Veloselske ljetne užance, s tradicijom još od 20-tih godina prošlog stoljeća. Tada ćete se moći zabaviti uz brojne neobične sportske aktivnosti. Na Dan Dupina, oni iz Malog Lošinja zasigurno će se uputiti u Veli Lošinj, no ne samo oni. Doći će samo zbog tog događaja i gosti iz mnogo udaljenijih krajeva.

Dolazak u Veli Lošinj

Do Velog Lošinja se može doći automobilom, bez obzira što se nalazi na otoku. Otok Lošinj pokretnim je mostom povezan s otokom Cresom, kamo voze dvije trajektne linije: iz Brestove u Istri, ili Valbiske na otoku Krku, koji je pak s kopnom povezan mostom.

Iz Zagreba i Rijeke postoji izravna autobusna linija za Veli Lošinj, a tijekom ljetnih mjeseci autobus izravno vozi i iz Ljubljane.

Smještaj u Veli Lošinj u ponudi Apartmani Hrvatska

Apartmani Hrvatska Vam nudi smještaj u Velom Lošinju.

Apartmani Veli Lošinj - od smještaja na raspolaganju su apartmani. Veli Lošinj je gradić s nešto više od 900 stanovnika, smješten na južnom dijelu otoka Lošinja. Veli Lošinj je klimatsko lječilište.

U mjestima u blizini na raspolaganju su Vam apartmani: Nerezine , Cres , Lubenice , Martinšćica , Miholašćica , Belej , Valun , Mali Lošinj , Veli Lošinj ...