Apartmani Vir - smještaj na otoku Viru kod privatnih iznajmljivača

Apartmani Vir - pravi smještaj za idealan odmor na otoku Viru. Za nezaboravno ljetovanje na Viru u našoj ponudi su sobe i apartmani. Vir, njegovu povijest, znamenitosti, plaže, mogućnosti za aktivni odmor, gastronomsku ponudu, te noćni život i događanja ukratko ćemo Vam predstaviti na ovoj stranici. Dakako, pedstavljena je i naša ponuda, apartmani iznajmljivača privatnog smještaja na Viru.

Vir je naselje na istoimenom otoku i broji 3000 stanovnika. Otok Vir je sjevernodalmatinski otok smješten sjeverno od Zadra, te uz jugoistočnu obalu otoka Paga, od kojeg je odijeljen Povljanskim kanalom. Od kopna ga dijeli plitki i uski Privlački gaz, gdje je s kopnom povezan mostom.

Naselje Vir na južnoj je obali otoka, uz uvalu Sapavac, a uz njega su na otoku dva zaseoka, Lozice i Torovi.

Apartmani Hrvatska - pretraga apartmana za mjesto VIR

Povijest i znamenitosti Vira

Tragovi prisutnosti čovjeka na otoku Viru sežu davno u prošlost, još u kameno doba. U to je vrijeme čovjek tamo boravio tek povremeno, naselja, čini se, nije bilo. U mlađe kameno doba prva naselja nastaju u blizini, na današnjem privlačkom poluotoku. U to vrijeme Vir još nije bio otok, već dio kopna koji se nastavljao na privlački poluotok.

Prvo naselje na Viru nastaje u brončano doba, no od njega danas nije ostalo gotovo ništa, tek teško uočljivi ostaci zemljanih bedema.

U željezno doba Vir nastanjuju Liburni i na njemu podižu dvije gradine. Jednu na brijegu Sv. Juraj, a drugu na lokalitetu Gradina. Na otoku je i nekoliko prapovijesnih nekropola, tumula. Ove su gradine, čini se, imale tek obrambenu ulogu i služile kao zbjeg u slučaju opasnosti, dok će naselje s lukom nastati u uvali Smratine na sjevernoj obali otoka.

U tom se naselju život nastavlja i u antičko doba, a tada se gradi cesta, koja Vir povezuje s Ninom. Ostaci ove ceste mogu se vidjeti i danas, no samo na privlačkoj strani.

Vjerojatno zbog blizine Nina i Zadra koji su odvlačili pozornost arheologa, Vir donedavno nije bio istraživan, pa se o njegovoj povijesti malo zna, osobito o razdoblju ranog srednjeg vijeka.

U Smratinama se nalaze ostaci crkve Sv. Martina, koji su tek nedavno istraženi. Rezultati su vrlo zanimljivi. Pokazalo se da se radi o dvije crkve koje su se nalazile na istom mjestu. Starija je izgrađena u vrijeme bizantske vladavine u 6. stoljeću. Unutar nje podignuta je manja crkva u 11. ili 12. stoljeću. Oko njih pronađeno je nekoliko kasnoantičkih grobnica, te jedna srednjovjekovna grobnica u potpunosti izgrađena od kamena sa starije crkve.

Ovo je tek početak istraživanja i mnoga pitanja još čekaju odgovore, no na Viru su čvrsto odlučili te odgovore pronaći, a kada se to dogodi, ovdje urediti arheološki park.

U pisanim dokumentima Vir se prvi put spominje tek 1069. godine i to usput. Radi se o darovnici kojom kralj Petar Krešimir IV poklanja benediktincima otok Maun, te objašnjava položaj tog otoka u odnosu na Vir. Zanimljivo u toj darovnici jest da Vir naziva otokom, iako on u pravom smislu riječi postaje otok tek početkom 20. stoljeća. Tada je produbljen Privlački gaz, kako bi njime mogli ploviti čamci, a stariji ljudi se i danas sjećaju priča svojih djedova, koji bi prije prokopavanja gaza pješačili na Vir u vrijeme oseke.

U srednjem vijeku na Viru je izgrađeno nekoliko crkava. Do danas je sačuvana samo jedna, crkva Sv. Ivana Glavosjeka na Prauljama. Ova romanička crkva s polukružnom apsidom izgrađena je u 13. stoljeću. Od 14. stoljeća uz nju je groblje, a ono je tu i danas. Do 19. stoljeća bila je župna crkva. Obnavljana je u drugoj polovici 17. stoljeća i opet krajem 20. stoljeća, kada joj je dograđena preslica sa zvonikom.

Uz liburnsku gradinu na brijegu Sv. Jurja stajala je crkva Sv. Jurja, sagrađena vjerojatno krajem 13. ili početkom 14. stoljeća, od koje su danas ostali samo temelji. Romanička crkva istog titulara bila je na mjestu današnje župne crkve, a ostaci također romaničke crkve Sv. Nikole pronađeni su tek nedavno, no zbog trenutne nemogućnosti prezentacije, oni su konzervirani i prekriveni asfaltom. Za postojanje ove crkve znalo se dotada tek iz dokumenta o obnovi u 17. stoljeću.

Do 14. stoljeća Vir će biti najprije dio Hrvatskog Kraljevstva, te kasnije Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva. Godine 1313. na Vir se iskrcavaju Mlečani i odatle počinju jedan od svojih napada na Zadar. U sklopu Mletačke Republike bit će do 1358. godine, kada se Zadarskim mirom vraća u sastav Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, no ne zadugo. Godine 1409. kralj Ladislav Napuljski prodaje Dalmaciju Mlečanima i od tada će Vir ostati u Mletačkoj Republici do njenog raspada 1797. godine.

Već početkom 16. stoljeća osmanlijska osvajanja prijete ovim krajevima, a opasnost će potrajati sve do kraja 17. stoljeća. Iako će nekoliko puta Osmanlije doći vrlo blizu, Vir neće zauzeti. Ipak, to je vrijeme velikih migracija stanovništva na Viru. Na Vir dolaze ljudi s kopna bježeći pred Osmanlijama, a s Vira stanovništvo odlazi u sigurnije krajeve.

Početkom 17. stoljeća Mlečani na rtu Kozjak grade utvrdu za obranu od Turaka, ali i uskoka, danas poznatu pod imenom utvrda Kaštelina. Ostaci ove utvrde obnovljeni su početkom ovog stoljeća i danas predstavljaju jednu od najznačajnijih znamenitosti Vira. Postoje mišljenja da je utvrda na ovom mjestu izgrađena još za prve mletačke vladavine u 14. stoljeću, no čak ako je to točno, u 17. stoljeću značajno je dograđena. Na njenom su pročelju grbovi mletačkih plemićkih obitelji koje su vladale Dalmacijom u 17. stoljeću, a na sjevernoj kuli mletački lav sv. Marka.

Za zasluge u borbi protiv Osmanlija, mletački dužd daje vojničkoj obitelji Crnica iz crnogorskog primorja plemićku titulu i Vir na upravljanje 1634. godine. Tek nekoliko godina kasnije Vuk Crnica će Vir otkupiti, te obnoviti crkvu Sv. Ivana, kao i Sv. Nikole, koja će postati obiteljska kapela.

Nakon završetka Morejskog rata 1699. godine opasnost za Vir prestaje, te dolazi do novog vala naseljavanja. Vir je u to vrijeme bio šumovit otok, a novo se stanovništvo bavilo uglavnom ovčarstvom, te su trebali pašnjake. Zbog toga su šume sjekli, pa i palili, ne shvaćajući posljedice. Bez šume je zbog bure došlo do erozije tla, a posolica je uništila većinu vegetacije. Danas je otok Vir poprilično gol, s vrlo oskudnom vegetacijom, uz iznimku šumovitog dijela na sjeverozapadnom kraju otoka.

Godine 1845. sagrađena je današnja župna crkva Sv. Jurja, na ruševinama stare crkve istog titulara. Na današnjoj crkvi još se mogu prepoznati dijelovi koji su pripadali onoj starijoj. Zvonik je sagrađen gotovo stoljeće kasnije, 30-tih godina prošlog stoljeća.

Kako morem oko Vira prolazi nekoliko važnih pomorskih putova, Vir je bio idealno mjesto za gradnju svjetionika. Svjetionik na Viru sagrađen je 1881. godine na jugozapadnom dijelu otoka. Jedan je od većih svjetionika na hrvatskoj obali, a danas se smatra spomenikom kulture. Nedavno mu je primarnoj funkciji dodana i turistička, te gosti u njemu mogu naći ekskluzivni smještaj najviše kategorije. Svjetionik još uvijek obavlja i svoju primarnu funkciju. Donedavno je u njemu bila stalna posada, a danas je automatiziran.

Negdje oko 1880. godine Vir će promijeniti vlasnika. Grof Crnica izgubit će ga na kartama. Novi je vlasnik trgovac Bakmaz, koji ga poklanja svojoj kćeri. Ona će ga ponuditi Viranima na otkup, što će oni oduševljeno prihvatiti. Dana 13. kolovoza 1908. godine potpisan je ugovor i od tada do danas je Vir u potpuno privatnom vlasništvu. Na njemu ništa osim cesta nije u državnom ili općinskom vlasništvu, što ga danas čini jedinstvenom općinom u Hrvatskoj.

Početkom 20. stoljeća razina mora već se toliko podigla da se na Vir može prijeći tek kada je more na najnižoj razini u vrijeme oseke. No, niti u vrijeme plime Privlački gaz nije dovoljno dubok da bi se njime moglo sigurno ploviti čak i s malim čamcem. Stoga se 1904. godine počinje s produbljivanjem Gaza, koje će biti dovršeno 1912. godine i tek tada Vir postaje definitivno otok. Godine 1976. ponovo je povezan s kopnom mostom preko Privlačkog gaza, a danas se još jednom planira produbljivanje i proširivanje Gaza, kako bi se njime olakšala plovidba.

Vir je danas prvenstveno turističko mjesto, a otkrivanje svoje povijesti i svojih znamenitosti može dobrim dijelom zahvaliti turizmu. Virani znaju da kvalitetan smještaj, lijepe plaže, čisto more, pa čak niti raznoliki sportsko-rekreativni i zabavni sadržaji nisu dovoljni. Oni žele gostima predstaviti i kulturno-povijesnu baštinu svog otoka, a Vir to svakako ima, sigurno daleko bogatiju nego što to u ovom trenu znamo ili uopće možemo pretpostaviti.

Odlučite li Vaš odmor provesti na ovom lijepom sjevernodalmatinskom otoku u blizini Zadra, sigurni smo da ćete u našoj širokoj ponudi pronaći smještaj upravo po Vašem ukusu. Tu su sobe i apartmani na Viru kod iznajmljivača privatnog smještaja. Virski su iznajmljivači izuzetno gostoljubivi, a njihovi su apartmani moderno opremljeni i kvalitetno održavani.

Plaže na Viru

Duž obale otoka Vira mnogobrojne su i raznolike plaže, njih 15-tak popularnijih plaža i još mnogo skrovitih, intimnijih uvala. Bez obzira volite li šljunčanu, pješčanu, stjenovitu ili betoniranu plažu, da li tražite bogatu ponudu dodatnih sadržaja ili su Vam draže mirnije plaže s manje gužve, na Viru ćete sigurno naći plažu baš po Vašem ukusu.

U središtu mjesta je plaža Jadro, zbog lokacije jedna od najpopularnijih. To je šljunčana plaža, dok je u moru pijesak. Na njoj možete unajmiti razne plažne rekvizite ili pedaline, za zainteresirane je organizirano skijanje na vodi, a u neposrednoj blizini nekoliko je ugostiteljskih objekata i zabavni centar.

Krenemo li od plaže Jadro prema zapadu, tu je uvala Sapavac, u kojoj je pješčana plaža. Na njoj ćete pronaći ljekovito blato, peloid, koje pomaže kod problema s reumom. Od prejakog sunca možete se skloniti u hlad borove šume.

Dalje prema zapadu dolazimo do plaže Kozjak. Plaža Kozjak je šljunčana plaža u blizini utvrde Kaštelina.

Krenemo li pak od plaže Jadro prema istoku, tu je uvala Radovanjica. U uvali Radovanjica lijepa je, djelomično pješčana i djelomično kamenita plaža. Uz nju je šetalište, ugostiteljski objekti, sportski tereni i lunapark. Dalje prema Privlačkom gazu još je nekoliko zanimljivih plaža, betoniranih, stjenovitih ili pješčanih. Na južnoj obali otoka, zapadno od naselja Vir prirodne su šljunčane i stjenovite plaže.

Na sjevernoj obali otoka odmah sjeverno od mjesta Vir je plaža Lučica. Ovo je uređena plaža s bogatom ponudom dodatnih sadržaja, a na njoj se nalazi i diskoteka, pa se ovdje zabava nastavlja do ranih jutarnjih sati.

Na sjevernoj obali Vira je još nekoliko uređenih plaža s dodatnim sadržajima. Među popularnijima je Biskupljača, betonirana, šljunčana i kamenita plaža s pijeskom u moru.

Aktivni odmor na Viru

Volite li šetnju ili brdski biciklizam, na otoku Viru pronaći ćete kilometre uređenih šetnica i biciklističkih staza.

Na raspolaganju su Vam tereni za mnoge sportove – mali nogomet, odbojku na pijesku, košarku, tenis, stolni tenis, itd. Tu su i mnogobrojna igrališta za djecu. Roniocima će sve potrebne usluge pružiti ronilački centar, a pođete li s njima na organizirane urone, otkrit će Vam brojne skrivene ljepote podmorja u okolici svog otoka.

Blagi maestral koji svakodnevno puše donosi ugodno osvježenje, ali je izvrstan i za jedrenje na dasci, pogotovo za početnike. Na plažama se nude razne sportske aktivnosti na moru, poput skijanja na vodi, najma pedalina i slično. Također je na popularnijim plažama organizirana svakodnevna animacija, aerobik, odbojka u vodi…

Već tradicionalni Virski maraton privlači ljubitelje trčanja, profesionalce i rekreativce, iz cijelog svijeta. Naravno, nije maraton za svakoga, pa se u sklope ove sportske manifestacije organiziraju i kraće utrke.

Vir je odlično polazište za razne izlete u okolicu, bilo da ih sami organizirate, bilo da odaberete neki od ponuđenih programa. Mogućnost su zaista raznolike i naći će se ponešto za svaki ukus i svačije interese.

Gastronomska ponuda Vira

Na Viru uživajte u domaćim ribljim specijalitetima i plodovima mora pripremljenim na razne načine. Nekada je na Viru bilo mnogo ovaca, danas ih više uopće nema, no otok Pag je "preko puta", a on je nadaleko poznat po svojoj janjetini, u kojoj možete uživati i na Viru. Dakako, još je poznatiji paški ovčji sir, u kojem je možda najbolje uživati uz dalmatinski pršut i domaće masline.

Ravni kotari, plodna dalmatinska ravnica poznata po ekološki uzgojenim poljoprivrednim proizvodima, povrću i voću, vinu i maslinovom ulju, nalaze se s druge strane mosta.

Jamstvo da će Vam gastronomska ponuda i tradicionalna kuhinja Vira biti predstavljena na najbolji način nekoliko je kvalitetnih restorana i konobi.

Događanja i zabava na Viru

Od lipnja do rujna na Viru traje manifestacija Virsko ljeto. U sklopu Virskog ljeta organiziraju se različita događanja, predstave, koncerti, sportska natjecanja, kulturno-zabavne priredbe, pučke fešte i ribarske večeri. Između ostalog zahvaljujući i ovoj manifestaciji, Vir je mjesto na kojem Vam tijekom ljeta sigurno neće biti dosadno.

Najveća fešta na Viru je svakako Virska noć, koja se održava 13. kolovoza, na dan kada su Virani postali vlasnici Vira. Ukratko rečeno, to je fešta o kojoj se kasnije tjednima i mjesecima priča. Noć je to izvrsne zabave, domaće hrane, glazbe, druženja, vatrometa... noć za pamćenje.

Gosti željni noćnog života i zabave na Viru neće ostati razočarani. Ovdje je nekoliko diskoteka, noćnih klubova, koktel barova i beach barova gdje zabava traje do ranih jutarnjih sati. Dakako, Zadar je udaljen tek 20-tak kilometara i s Virom povezan lokalnim javnim prijevozom, pa je i večernji izlazak u Zadar otvorena mogućnost.