Apartmani u Vrbniku - u privatnom smještaju su najbolje ocijenjeno jeftini apartmani.
Vrbnik je gradić s oko 950 stanovnika, smješten na istočnoj obali otoka Krka. Nalazi se nasuprot Novog Vinodolskog, od kojeg ga dijeli Vinodolski kanal. Smjestio se na litici, gotovo okomito uzdignutoj 50-tak metara nad morem ...
Apartmani i privatni smještaj u mjestu VRBNIK. Apartmani Hrvatska najbolje ocijenjeno jeftini apartmani , sobe i kuće za odmor u VRBNIK.
Direktnim kontaktom s vlasnikom Apartmani Hrvatska omogućuje Vam jeftine cijene najma smještaja, bez agencijske provizije!
Vjerujemo kako ćete u ponudi Apartmani Hrvatska pronaći apartman upravo po Vašem ukusu u mjestu VRBNIK i uživati u Vašem odmoru!
Apartmani Hrvatska Vam sa zadovoljstvom mogu ponuditi smještaj u Vrbniku. Na raspolaganju su apartmani kod privatnih iznajmljivača.
U blizini su Vam na raspolaganju apartmani i sobe u sljedećim mjestima na otoku Krku: , Klimno, Šilo , Punat , Krku , Malinska , Baška , Brzac , Pinezići , Vrbnik , Draga Bašćanska , Stara Baška , Njivice , Omišalj
Glavna gradska plaža Zgribnica smjestila se u uvali, do koje se iz Vrbnika spušta uređenom stazom. Plaža je šljunčana i vrlo lijepo uređena. Opremljena je svim potrebnim popratnim sadržajima, a tu je i manji ugostiteljski objekt.
Nedaleko, udaljena tek 10-tak minuta lagane šetnje, nalazi se plaža Kozica. Lijepa je to prirodna šljunčana plaža, no ne očekujte na njoj nikakve dodatne sadržaje.
Plaža Potovošće nalazi se oko 2 km južno od Vrbnika. Do nje se može doći i autom, prostora za parkiranje je dovoljno. Plaža je šljunčana i s nje se pruža prekrasan pogled. More je kristalno čisto, na plaži se mogu iznajmiti razni rekviziti, a tu je i ugostiteljski objekt, no samo s pićem.
Ovo su samo neke od popularnijih plaža Vrbnika. Ne sumnjamo da će svatko pronaći neku po svom ukusu.
Zabavni sadržaji pomalo su bolna točka vrbničke turističke ponude. Naći ćete tu lijepih kafića i barova, no tražite li noćnu zabavu u diskotekama, ostat ćete razočarani. Tijekom ljeta organiziraju se razne manifestacije, no one najbolje vezane su obično uz gastronomiju, tradicionalne vrbničke specijalitete i žlahtinu. Zašto ne, kada je već Vrbnik toliko dobar u tome?
Ljubitelji sporta i aktivnog odmora neće u Vrbniku naći raznoliku ponudu, no ono što se nudi je kvalitetno. Ljubitelji ronjenja, biciklizma ili šetnje bit će zadovoljni, a ako imate planinarskih sklonosti i još ste ljubitelj ptica Vrbnik bi Vas mogao oduševiti.
Dok su se stanovnici sličnih mjesta u prošlosti pretežno bavili ribolovom, u Vrbniku ribolov nikada nije bio značajnija gospodarska grana. Oni su se bavili poljoprivredom, a osobito vinogradarstvom. Bave se vinogradarstvom i danas, i to vrlo uspješno!
U okolici Vrbnika dominira stara, autohtona sorta žlahtina. Ime sorte potječe od stare slavenske riječi žlahten, plemenit. Nekada se uzgajala i u okolici Novog Vinodolskog. Neki smatraju da je od tamo i potekla, a onda prenesena na Krk, no bolest ju je tamo davno uništila i samo je na Krku opstala. Tek posljednjih godina ponovo se pokušava uzgoj kod Novog Vinodolskog.
Zahvaljujući vrhunskoj sorti, ali i ogromnom znanju, vještini i trudu, marljivi Vrbničani proizveli su vino koje je danas cijenjeno i traženo u svijetu. Vino je bistro i zelenkasto-žute boje, laganog i osvježavajućeg okusa s voćnom aromom.
Od žlahtine se proizvodi i pjenušac Valomet, koji dozrijeva pod morem, na dubini od 30-tak metara, gdje je polumrak i temperatura stalno oko 12°C. Dok je uobičajeno da se pjenušci radi od tri sorte grožđa, te im se dodaje i liker, Valomet se radi isključivo od žlahtine i bez dodatka likera. Vino je nagrađeno brojnim nagradama i priznanjima.
Svakako se počastite s čašom ili dvije žlahtine uz fina jela od ribe iz vrbničkog mora u jednom od kvalitetnih restorana i konobi u Vrbniku, a ne propustite probati ni neka druga tradicionalna vrbnička jela, kao šurlice, makarune s janjećim zvacetom ili pak slastice kao vrbnički presnec.
Iako smješten na otoku, Vrbnik je prometno dobro povezan. Krčki most, udaljen 30-tak kilometara, povezuje ga s kopnom, a tu je i međunarodna zračna luka, smještena na samom otoku Krku. Od Rijeke je Vrbnik udaljen 50-tak kilometara.
Područje Vrbnika bilo je naseljeno još u prethistorijsko doba, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi iz okolice Vrbnika, pa i samog mjesta. Radi se o raznim oruđima i oružjima iz doba dok su ljudi još živjeli u špiljama. Ima tu i kasnijih nalaza iz doba starih Grka. Većina pronađenih predmeta čuva se u župskom uredu u Vrbniku, a neki u franjevačkom samostanu u Košljunu.
Liburni, koji su ovim prostorom vladali prije dolaska Rimljana, ostavili su brojne tragove. Ostaci njihovog naselja nađeni su na brdu Kostrilj, nasuprot vrbničke luke. Zahvaljujući običaju da svaki komad obradive zemlje ograde suhozidom, zidom nastalim slaganjem kamena, bez uporabe vezivnih materijala, ostavili su svoj potpis u krajoliku, posvuda u okolici.
Ne zna se kada je današnji Vrbnik točno nastao. Prvi se puta spominje u «Darovnici slavnog Dragoslava», najstarijem poznatom dokumentu pisanom na glagoljici koji se može točno datirati – nastao je 1. siječnja 1100. godine, pa se taj datum danas uzima kao datum rođenja Vrbnika.
Vrbnik je važno glagoljaško središte, jedan od najznačajnijih nositelja pismenosti u Hrvata. Iako Vrbnik nema neki glagoljaški spomenik važan kao Bašćanska ili Senjska ploča, Vrbnik je dao više glagoljskih rukopisa nego bilo koja druga sredina. Mnogi su ti tekstovi vremenom izgubljeni, danas ih je sačuvano tek nešto više od 100, što je gotovo četvrtina od svih sačuvanih tekstova na otoku Krku.
Godine 1388. Vrbnik dobiva Vrbnički statut, pisan hrvatskim jezikom i glagoljicom. Drugi je to hrvatski statut po postanku, poslije vinodolskog. Izvornik nije sačuvan, već prijepis iz 1526. godine.
Kao i mnogi srednjovjekovni gradovi, Vrbnik je bio opasan gradskim zidinama. Dijelovi tih zidina, kao i ostaci kule, sačuvani su do danas. Velika vrata nalazila su se u blizini glavnog trga, Place. Danas postoje Dverčića, malena kamena vrata namijenjena za ulaz onima koji su zakasnili. Vrata su toliko mala da se treba sagnuti kako biste prošli.
Vrbnik je tipično primorsko srednjovjekovno mjesto, s gusto zbijenim kućama i uskim uličicama. Takvu je urbanu strukturu sačuvao i danas. Osobito je zanimljiva ulica Klančić. Vrbenčani će reći «najuža ulica na svijetu». Teško je tvrditi tako nešto, ali je, sa svojih 50-tak cm širine, svakako vrlo uska.
Panoramom grada dominira župna crkva Uznesenja Marijina, sa svojim zvonikom. Jednobrodna je to crkva koja potječe iz 1325.godine, a kroz stoljeća je nekoliko puta pregrađivana. Današnji izgled pročelja dobiva početkom 19. stoljeća. Uz crkvu se nalazi kapela iz 1505. godine
Zvonik je odijeljen od crkve i podignut, kako glagoljski natpis na njemu kaže, 1527. godine. U zvoniku se danas nalazi Muzej likovnog identiteta Vrbnika.
Na Placi, u nekadašnjem Kneževom dvoru, nalazi se knjižnica obitelji Vitezić. Knjižnicu je osnovao dr. Dinko Vitezić 1898. godine, a za javnost je bila otvorena 1910. godine, prvotno u Vitezićevom domu, sagrađenom na mjestu nekadašnje gradske lođe. Knjižnica čuva preko 15.000 knjiga, glagoljskih misala i brevijara, časopisa i pisama. Najvrjedniji među njima su glagoljski rukopisi iz 14. i 15. stoljeća, tu je i 1. iluminirani vrbnički misal iz 1456. godine, te jedan od dva sačuvana primjerka «Atlas scolasticus et itinerarius» Johana Davida Koehlera, tiskan u Nuernbergu 1718. godine (drugi sačuvani primjerak je iz 1735. godine i nalazi se u Cambridgeu, u Engleskoj).
Jednobrodna crkva Sv. Ivana Krstitelja izgrađena je 1323. godine, a kraj nje se nalazi staro groblje. Crkva se proširuje 1611. godine, o čemu svjedoči glagoljski natpis na njoj, «1611. bi zidana ta kapela po meštri Bartoli Vlahovići».
Crkvica Sv. Jurja bila je romanička jednobrodna crkva. Na njenim zidovima vidljivi su ostaci slika, s relativno očuvanim likom Sv. Jurja, te crtežom jedrenjaka. Pretpostavlja se da je bila izgrađena u 12. ili 13. stoljeću. Ruševine crkve Sv. Jurja nalaze se u uvali Planinskog kanala.
Oko 6 km sjeverno od Vrbnika smjestilo se selo Risika, s manje od 150 stanovnika. U blizini mjesta nalaze se ostaci kaštela Gradec, odakle su, prema današnjim saznanjima, potekli krčki knezovi, od kraja 20-tih godina 15. stoljeća poznati kao Frankopani.
Kaštel Gradec izgrađen je u 12. stoljeću i vjeruje se da je to bio prvi dvorac u vlasništvu krčkih knezova, koji su kasnije, na vrhuncu moći, imali u posjedu teritorij veličine polovice današnje Hrvatske. Jedina su obitelj s jadranskih otoka koja se razvila do moći u europskim razmjerima.
Kaštel Gradec danas je, nažalost, zapušten i u jako lošem, ruševnom stanju. Za one koji ne znaju ili ne shvaćaju povijesni značaj ovog mjesta, bit će to ruševina kao i svaka druga. Za sve ostalo, mjesto itekako vrijedno posjeta.
Kada ste već došli u Risiku, ne propustite se okupati na lijepoj pješčanoj plaži Sv. Marak. Malo bolji plivači u Risiku mogu i morskim putem, u sklopu Međunarodnog amaterskog plivačkog maratona Vrbnik – Risika, koji se tradicionalno održava svake godine.
Južno od Vrbnika, od rta Glavine do uvale Mala Luka nalazi se ornitološki rezervat Kuntrep, jedno od omiljenih mjesta ljubitelja promatranja ptica. U rezervatu se gnijezde i obitavaju bjeloglav sup, orao zmijar, sivi sokol, morski vranac, jarebica kamenjarka, ćukavica i ušara, a viđen je i prugasti orao, vrlo rijetka ptica u Hrvatskoj. Valja napomenuti da se rezervat nalazi u poprilično strmom dijelu obale otoka Krka.
