Pretraga po karti
Omišalj Apartmani Omišalj - u privatnom smještaju su najbolje ocijenjeno jeftini apartmani. Smještaj u Omišlju možete naći u apartmanima koje nudi privatni smještaj. Apartmani Hrvatska preporučuju Omišalj ...
Apartmani i privatni smještaj u mjestu Omišalj. Apartmani Hrvatska najbolje ocijenjeno jeftini apartmani , sobe i kuće za odmor u Omišalj.
Direktnim kontaktom s vlasnikom Apartmani Hrvatska omogućuje Vam jeftine cijene najma smještaja, bez agencijske provizije!
Vjerujemo kako ćete u ponudi Apartmani Hrvatska pronaći apartman upravo po Vašem ukusu u mjestu Omišalj i uživati u Vašem odmoru!
Smještaj u Omišlju možete naći u jednom od dva hotela, kampu, a tu su i brojni apartmani i sobe koje nudi privatni smještaj. Delicije lokalne kuhinje probajte u jednom od nekoliko kvalitetnih restorana i konoba.
Ljubitelji sporta i aktivnog odmora, osim bogate ponude sportova i aktivnosti na vodi, moći će se baviti tenisom, stolnim tenisom, mini golfom, košarkom ili boćanjem. Tu su i lijepo uređene šetnice, koje će Vam omogućiti da kroz laganu i ugodnu šetnju upoznate prirodne ljepote ovog kraja.
Ugodnu večer možete provesti u jednom od mnogobrojnih kafića u Omišlju. Tražite li življu noćnu zabavu u nekoj diskoteci, možete se uputiti u obližnju Malinsku, a niti grad Krk ili Rijeka nisu daleko.
U Omišlju se održavaju brojne manifestacije, fešte, koncerti i sportski turniri, osobito tijekom ljetnih mjeseci. Među najznačajnijima su: Večer antičke kuhinje, Stomorina i KreKo.
Vjerojatno najpoznatija plaža u Omišlju je Pesja, šljunčana plaža smještena u uvali, u hladovini borova. Plaža se već niz godina ponosi Plavom zastavom.
Naravno, osim ove plaže, Omišalj ima i cijeli niz drugih plaža, šljunčanih, stjenovitih i pješčanih, prirodnih, u skrivenim uvalicama, ili pak onih hotelskih, s mnoštvom popratnih sadržaja, organiziranih aktivnosti, kafićima i restoranima. Nema sumnje da će svatko pronaći plažu u Omišlju baš po svom ukusu.
Omišalj se nalazi na otoku, no malo koje mjesto na Jadranu se može pohvaliti tako dobrom prometnom povezanošću. Gradić je to najbliži Krčkom mostu, koji ga povezuje s kopnom, a praktički ima «svoju» međunarodnu zračnu luku. Naime, riječka zračna luka nalazi se na otoku Krku, uz Omišalj. Letovima je Omišalj povezan s brojnim većim europskim gradovima, osobito tijekom turističke sezone, kada tamo leti nekoliko niskotarifnih zrakoplovnih prijevoznika.
Uz grad Krk, Omišalj je drugo mjesto na otoku Krku s kontinuitetom naseljenosti još iz doba prapovijesti. Baš na području današnje stare jezgre stajala je prapovijesna gradina, no još ne nalazimo odgovora tko su njeni graditelji i stanovnici bili. Kasnije, područje naseljavaju Liburni, i to, uz Kurikte, njihovo drugo pleme na Krku, Fertinati.
Na području Omišlja odigrala se 49. godine pr.n.e. jedna od najkrvavijih pomorsko-kopnenih bitaka u građanskom ratu između Cezara i Pompeja. Cezarova vojska je pobijeđena, a njeni ostaci izolirani na poluotoku Bejavec. Od bačava su sagrađene splavi, kako bi mogli doći do kopna, a pretpostavlja se da su to napravili njima naklonjeni lokalni Liburni. Zanimljivost je da opis tog događaja u Lukanovom epu predstavlja prvi pisani spomen bačve u povijesti.
U 1. stoljeću u uvali Sepen Rimljani grade novoplanirani grad Fulfinum, namijenjen veteranima, isluženim vojnicima careva iz dinastije Flavijevaca. Zamišljen kao grad vrhunskih civilizacijskih dosega, bio je građen prema klasičnoj rimskoj shemi i imao sve značajke tadašnjih rimskih gradova – forum, pravilan raster ulica, vodovod, terme, tržnicu, luku, hram, stambene objekte i vile. Iako umjetno umetnut u područje koje su naseljavali Liburni, za razliku od naselja Liburna, ovaj grad je bio na teško branjivom položaju. Zbog toga je vjerojatno bio među prvim žrtvama barbarskih prodora. Smatra se da su grad srušili Hrvati, no vjerojatno je bio napušten i prije njihovog dolaska.
Arheološka istraživanja Fulfinuma danas još nisu niti približno gotova. Veći dio njegovih ostataka još je uvijek pod zemljom, a dio je i potopljen, pod morem. Naime, razina mora je u doba podizanja grada bila oko 2 metra niža od današnje. Iako se znalo za postojanje ovog grada, njegovi ostaci otkriveni su tek 1974. godine, prilikom istraživanja obližnje ranokršćanske bazilike o kojoj ćemo Vam uskoro reći nešto više. Na pročelju crkve pronađen je kameni blok s uklesanim natpisom o gradnji vodovoda za Fulfinum. Uobičajeni natpis o caru u čije vrijeme se gradilo namjerno je uništen. Ostao je, međutim, natpis o jednoj od carskih funkcija, funkciji trajnog cenzora, na temelju koje je utvrđeno da se radi o Domicijanu, posljednjem caru iz dinastije Flavijevaca. Trajni cenzor postao je 85. godine, a ubijen je 96. godine, te je u tom periodu vodovod i izgrađen. Rimski Senat osudio ga je «na zaborav», što objašnjava uništavanje njegovog imena na natpisu, a suvremena povijest smatra tu osudu uvelike nepoštenom.
Samo 50-tak metara od rimskog grada Fulfinuma nastao je u 5. stoljeću impozantan starokršćanski kompleks. Najznačajniji spomenik ovdje je jednobrodna starokršćanska bazilika, jedini sačuvani sakralni objekt ovog tipa u cijelom Hrvatskom primorju, a prema nekim izvorima i najveća takva građevina na Mediteranu. Bazilika je sačuvana do visine krovišta.
U predvorju je pronađen sarkofag položen u šupljinu uklesanu u stijeni, koji nikada nije otvaran, a kasnije je u okolici pronađeno još grobnica.
Istočno od bazilike nalaze se ostaci građevine sa zidovima od klesanog kamena, a zapadno je još jedna jednobrodna crkva s polukružnom apsidom iz romaničkog razdoblja. Ta je crkva neadekvatnom adaptacijom izgubila svoj prvobitni oblik.
Došavši u ove krajeve, Hrvati su svoje naselje, današnji Omišalj, osnovali na mjestu liburnskog naselja, na sigurnijoj lokaciji, a ovaj ranokršćanski kompleks postao je benediktinska opatija Sv. Nikole. Opatija je napuštena u 15. stoljeću i preseljena bliže Omišlju.
Omišalj je, prvenstveno zahvaljujući benediktincima, postao važno glagoljaško središte. 1252. godine papa odobrava benediktincima iz Omišlja upotrebu pisma glagoljice i staroslavenskog jezika u službi, što je drugo takvo odobrenje uopće, samo četiri godine mlađe od sličnog odobrenja, izdanog senjskom biskupu.
Župna crkva Uznesenja Marijina trobrodna je romanička bazilika, koja se prvi puta spominje 1180.godine, pa se smatra da sagrađena u 12. stoljeću. Gotovo bez sumnje se može reći da je na istom mjestu ili u blizini postojala i starija, predromanička crkva. Na to ukazuje više elemenata, odnosno reljefa s pleternom ornamentikom, ugrađenih u ovu crkvu, a koji pripadaju nekom drugom vremenu, 9. ili 10. stoljeću. Jedan od njih je u luneti, polukružnom polju iznad ulaza, a još ih je u unutrašnjosti crkve.
Na pročelju crkve je okrugli prozor, kamena ruža, izrađena, kako to detaljno glagoljski natpis na ploči iznad nje kazuje, «1405 miseca ijuna». Za razliku od sličnih kamenih ruža, koje su se obično slagale od više kamenih segmenata, ova je načinjena od jednog kamenog komada, pažljivo dubljenog do najsitnijih detalja.
U 15. i 16. stoljeću crkvi je prigrađen niz kapela, a u 16. stoljeću dograđena je kupola i kvadratični kor. Tada je crkva imala 18 oltara, od kojih danas niti jedan nije sačuvan. Zvonik je odvojen od crkve, a građen je od ožujka 1533. do svibnja 1536. godine. Jako precizni podaci, reći ćete. Točno! Možemo to zahvaliti još detaljnijem glagoljskom natpisu od onoga za kamenu ružu. Reći će Vam taj natpis i tko ga je gradio, za koga i tko je sve pomogao.
Nedaleko Omišlja, između otoka Krka i kopna, nalazi se otočić Sveti Marko. Maleni je otočić, zbog svog položaja, od davnih vremena do danas bio izuzetno važan. Danas se na njemu nalazi prvi luk Krčkog mosta. A nekada? Bila je na njemu ranobizantska utvrda Almis. Njeni ostaci vidljivi su i danas, na najvišem dijelu otoka. Kasnije je tu bila mletačka tvrđava, čiji je zadatak bio spriječiti ulazak senjskih Uskoka u Kvarner. I njene ostatke možete vidjeti. Na otočiću su se kroz povijest nalazile tri crkvice, no ostaci niti jedne od njih danas više nisu vidljivi.
Na otočiću raste mnogo ljekovitog bilja, a tu je i maleno jezerce, pa i danas, kao i u davna vremena, na njemu pasu ovce. Na mjestu najbližem kopnu nalazi se lanterna, a u njenoj blizini je i Galebova špilja.
Mnoštvo je još znamenitosti u Omišlju i neposrednoj okolici koje vrijedi posjetiti. Nastojat ćemo ih navesti, u nadi da nećemo zaboraviti nešto važno.
U samom središtu mjesta nalazi se gotička kapela Sv. Jelene iz 1458. godine. Kapela je u nekoliko navrata obnavljana, posljednji put u prošlom stoljeću, a u njoj se čuva ranije spomenuta ploča koja govori o gradnji vodovoda za Fulfinum.
U blizini stare jezgre je i romanička kapela Sv. Antuna Padovanskog s ložom. Vrijeme gradnje nije nam poznato, no prvi se put spominje 1658. godine, zajedno s istoimenom bratovštinom.
U uvali Voz nalazi se kapela Sv. Josipa. Sagradili su je Mlećani 1784. godine, za ribare tunere.
Ostaci crkve Sv. Ćirila iz 13. stoljeća nalaze su na lokalitetu Kurilovo, a tu je i antičko groblje, koje je pripadalo Fulfinumu.
Gradska loža izgrađena je u 16. stoljeću i nalazi se u samom centru Omišlja. Nekada je bila sudnica, te služila za obavljanje javnih poslova.
U srednjem vijeku, do 1480. godine, Omišljem vladaju Krčki knezovi, Frankopani, koji utvrđuju grad zidinama i grade kaštel. Od kaštela, nažalost nije puno ostalo. Porušen je u 19. stoljeću, a ostatak kule pretvoren je 1910. godine u stambenu zgradu. Na mjestu gdje je nekada stajala kula, danas je župni ured. Ostala je, međutim, ploča sa zapisom o završetku gradnje 1476. godine, pisana glagoljicom, koja je nekada bila ugrađena u ugao kule. Jedan je to od rijetkih zapisa o dovršetku gradnje neke utvrde u Hrvatskoj. Danas je ugrađena u pročelje župnog dvora.
Podno Omišlja nalaze se ostaci utvrde Fortičina. Smjestila se iznad izvora, odakle je vjerojatno fulfinumski vodovod crpio vodu. Istraživanja pokazuju da je utvrda građena i dograđivana od kasne antike, pa sve do 12. ili 13. stoljeća. Negdje u 8. ili 9. stoljeću utvrdu je zaposjela i tu privremeno boravila i manja starohrvatska skupina.
Svakako vrijedi obići i muzejsko-galerijski prostor Lapidarij, Spomen dom krčkog folklora, te Park Dubec.