Otok Krk

Otok Krk drugi je po veličini jadranski otok, nakon Cresa. Smješten je u Kvarnerskom zaljevu, između Istre i Hrvatskog primorja, od čijeg je kopna odijeljen Vinodolskim kanalom. S oko 19.200 stanovnika najnaseljeniji je otok na Jadranu.

Godinama se smatrao najvećim jadranskim otokom, sve do 1993. godine, kada su napravljena mjerenja suvremenim metodama i sredstvima. Uzrok tome leži u činjenici da su jedina mjerenja prije toga napravljena davne 1823. godine, čiji su rezultati bili pogrešni za oko 5 km2 a kasnije samo prepisivani.

Povijest i znamenitosti otoka Krka

U prapovijesti otok Krk su nastanjivali ilirski narod Japodi, a potiskuju ih Kelti, koji se međutim na otoku ne zadržavaju. Na otok se tada nastanjuju Liburni. Valja također napomenuti da je na Krku pronađeno i dosta nalaza iz predilirskih vremena, iz kamenog i brončanog doba. U vrijeme liburnske vladavine Krkom na otoku je izgrađeno mnogo gradinskih naselja. Grad Krk tada već postoji, najveće je naselje na otoku opasano čvrstim zidinama. Postoje, međutim, dobri razlozi za vjerovanje da grad Krk nisu osnovali niti Japodi, niti Liburni, već neki danas nepoznati narod prije njih. Tek jedan od argumenata u prilog toj teoriji jest smještaj grada, potpuno atipičan za Japode ili Liburne, u dolini na samoj obali.

Kada su točno Rimljani zagospodarili otokom nije poznato. Iako se čini da su na nekim drugim mjestima Liburni relativno mirno prihvatili rimsku vlast, na Krku to izgleda nije bio slučaj. Vjerojatno je otok Krk bio na onom dijelu liburnskih zemalja gdje se otpor Liburna slamao. U svakom slučaju, Rimljani su na Krku u 1. stoljeću pr.n.e. Grad Krk dodatno utvrđuju i uređuju kao moderan rimski grad toga doba.

Grad Krk dobiva status municipija, a mnogi ostaci iz rimskog doba mogu se u Krku vidjeti i danas. Među njima ćemo spomenuti Venerin hram, čiji su ostaci tek nedavno pronađeni. Kako se Venera smatrala pramajkom loze Julijevaca, njene su hramove mogli podizati samo oni, ili su se mogli graditi uz njihovu dozvolu, pa je ovo bio jedini do sada poznati takav hram na istočnoj obali Jadrana. Kakav je grad Krk bio u rimsko doba najbolje govori natpis s jedne nadgrobne ploče iz 4. stoljeća, " Splendissima civitas Curictarum", Presjajni grad Krčana.

U 1. stoljeću Rimljani planirano podižu novi grad, u uvali Sepen kod Omišlja, Fulfinum. Njega su Flavijevci namijenili svojim vojnicima veteranima, a on ubrzo postaje drugo važno rimsko središte na otoku sa statusom municipija. Nedaleko ostataka Fulfinuma, na lokaciji Mirine, ostaci su impozantnog ranokršćanskog kompleksa iz 5. stoljeća.

Krku i Fulfinum jesu dva najvažnija grada na otoku u to vrijeme, no dakako, naselja je bilo još. Osobito je zanimljivo ono čiji se ostaci i danas mogu vidjeti u šumi Cickini, kod Malinske. Istraživanje ovog dosad slabo istraženog lokaliteta moglo bi nam dati jasniju predodžbu o mnogim događajima i nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva.

Poslije Rimljana otokom kratko vladaju Ostrogoti, a nakon njih dolazi Bizant. U doba Bizanta gradi se nekoliko utvrda, uglavnom na mjestima nekadašnjih ilirskih gradina. Kao najzanimljivije spomenut ćemo utvrdu zvanu Korintija, nedaleko Baške, uz koju je tada bilo i naselje, te utvrdu Almis, na otočiću Sveti Marko u blizini Omišlja, na kojem je danas luk Krčkog mosta.

Slaveni, Hrvati, na otok Krk dolaze rano, krajem 6. ili početkom 7. stoljeća. Čini se da su u to doba još vrlo rušilački raspoloženi. Fulfinum je prazan i porušen, porušeno je i spomenuto naselje kod Malinske. Romansko stanovništvo sklanja se u grad Krk, koji će još dugo ostati romansko središte, a Hrvati se uglavnom naseljavaju na istočnoj strani otoka. Otok Krk je još pod bizantskom vlašću, no uspostavom hrvatskog kraljevstva Bizant hrvatskim kraljevima za otok Krk plaća danak.

S potpunom sigurnošću možemo tvrditi da je otok Krk u sklopu Hrvatske u 11. stoljeću. O tome svjedoči jedan od najvrjednijih hrvatskih kulturno-povijesnih spomenika, Bašćanska ploča. Pronađena je crkvi Sv. Lucije, u Jurandvoru kraj Baške, a izvorno je bila oltarna pregrada, plutej. Njen natpis na glagoljici govori o darivanju zemljišta crkvi od strane hrvatskog kralja Zvonimira. Bašćanska ploča se datira na prijelaz između 11. i 12. stoljeća.

Otok Krk bio je jedno od najvažnijih glagoljaških središta u Hrvatskoj, gotovo bismo mogli reći i najvažnije. Glagoljica i pismenost se otokom širi ponajprije zahvaljujući franjevcima i benediktincima, ali i vladavini Krčkih knezova, kasnije Frankopana.

Početkom 12. stoljeća Krk je pod vlašću Venecije, koja 1118. godine sklapa ugovor s Dujmom I, prvim poznatim Krčkim knezom, da će on vladati otokom kao mletački vazal. Kasnije pravo postaje nasljedno. Od tada se vlast na otoku nominalno mijenja između hrvatsko-ugarskih kraljeva i Venecije, no sve do 1480. godine realno su na vlasti Krčki knezovi, potomci Dujma I.

Frankopani, odnosno Krčki knezovi, potječu iz dvorca Gradec kraj Vrbnika, danas nažalost zapuštene ruševine. Jedina su hrvatska plemička obitelj s nekog otoka koja se uspjela razviti do moći u europskim razmjerima. Na vrhuncu svoje moći imali su u posjedu teritorij veličine polovice današnje Hrvatske. Bilo je to u vrijeme kneza Nikole IV, u prvoj polovici 15. stoljeća, koji je prvi i uzeo prezime Frankopan. Njegov sin Ivan VII, nakon dogovora s braćom, postao je jedini vladar na otoku Krku. Što svojom nevještošću i nepromišljenošću, a što lukavstvom Venecije, vlast nad otokom je izgubio 1480. godine. Od tada, pa do pada Mletačke Republike 1797. godine otok Krk je pod vlašću Venecije.

Nakon pada Venecije Krk je kratkotrajno pod austrougarskom vlašću, zatim pod francuskom, a 1813. godine ponovo je u sklopu Austrougarske monarhije sve do kraja 1. svjetskog rata. Poslije rata kratkotrajno ga okupiraju Talijani, a Rapalskim ugovorom s kraja 1920. godine pripada Kraljevini SHS. U 2. svjetskom ratu okupiraju ga Talijani, pa Nijemci, da bi poslije rata bio u sastavu Jugoslavije, a od 1991. samostalne Hrvatske.

Što posjetiti na otoku Krku?

Zaista je nezahvalna tema izdvajati neke kulturno-povijesne znamenitosti među brojnima koje se nalaze praktički u svim mjestima ovog otoka. Neke smo već spomenuli, spomenimo još neke. U gradu Krku svakako posjetite Frankopanski kaštel, katedralu Uznesenja Blažene Djevice i dvojnu crkvu Sv. Kvirina i Sv. Margarete. Posjetite otočić Košljun kod Punta, na kojem je franjevački samostan s vrijednim izložbama, a i sam po sebi impresivno zdanje. Vrijedi posjetiti i stare franjevačke samostane kod Malinske i na Glavotoku kod Brzaca. Među brojnim lijepim i vrijednim crkvama otoka Krka posebno ćemo izdvojiti dvije – crkvu Sv. Krševana, kod sela Milohnića, nedaleko od spomenutog samostana na Glavotoku, te crkvu Sv. Dunata, podno naselja Kornić, nedaleko Punta. U Dobrinju i okolnim selima naći ćete nekoliko starih crkava, ostataka crkava, više muzeja i galerija, te brojne glagoljaške spomenike.

Tu ćemo stati. Negdje moramo. Na otoku Krku toliko je vrijednih kulturno-povijesnih znamenitosti da bi se o njima mogle napisati mnoge knjige. Ukoliko ste među onima koji na svom godišnjem odmoru žele bolje upoznati krajeve i ljude koje posjećujete, za to Vam na otoku Krku neće biti dovoljan jedan vikend, jedan tjedan ili čak jedan godišnji odmor. Još će toga dosta ostati neotkriveno i za godine koje dolaze.

Slična je situacija i s prirodnim znamenitostima. Među brojnima spomenut ćemo samo tri: špilju Biserujku kod sela Rudine nedaleko Čižića, zaštićeni rezervat šumske vegetacije, šumu hrasta crnike na Glavotoku, te ornitološki rezervat Kuntrep, na istočnoj obali otoka, južno od Vrbnika.

Plaže

Ljepotu plaža i mora otoka Krka prepoznali su još stari Rimljani, pa su na obali izgradili brojne vile i ljetnikovce. Turistička tradicija otoka u novije doba također je bogata i dugotrajna, pa ćete danas diljem otoka pronaći brojne uređene i opremljene plaže s bogatom ponudom dodatnih sadržaja.

Plavim zastavama okićeno je 14 krčkih plaža, te marina u Puntu. Plaže s ovim međunarodnim priznanjem, potvrdom čistoće i opremljenosti, naći ćete u gradu Krku, Baškoj, Malinskoj, Njivicama, Omišlju, Šilu, Puntu, te na Glavotoku.

Na obali otoka dugoj 220 km nalazi se bezbroj uvala i prekrasnih prirodnih plaža s kristalno čistim morem, čija će Vas ljepota oduševiti. Mnogi ističu ljepotu plaža Stare Baške, s potpunim pravom. No, mnogi drugi će tvrditi da je baš njihova plaža najljepša, a opet, sve su toliko lijepe da je nemoguće reći kako je netko u pravu, a netko nije. Možda će Vam se svidjeti plaža Sv. Marak u Risiki kod Vrbnika, možda ona u uvali Vela Luka, podno bizantske Korintije kod Baške, možda neka druga. Obalu otoka Krka vrijedi istraživati – svaki se trud nagrađuje kupanjem na "tek otkrivenoj" prekrasnoj plaži! Možda je najbolji način za istraživanje otoka Krka, njegovih ljepota, znamenitosti, pa i plaža, vožnja biciklom. Po cijelom su otoku brojne uređene i označene biciklističke staze, a bicikl možete i unajmiti gotovo u svakom mjestu.

Spomenimo i plažu Meline u uvali Soline. Ova je plaža poznata po svom ljekovitom blatu koje pomaže kod reume. Nemojte se iznenaditi kada vidite ljude potpuno namazane blatom, no ako mazanje blatom i nije nešto za Vas, na ovoj ćete plaži moći uživati i u raznim drugim aktivnostima, kao što su odbojka na pijesku, mali nogomet ili vožnja pedalina.

Gastronomija

Krčku kuhinju karakteriziraju tipična mediteranska jela od ribe i plodova mora, no kako je ovdje već stoljećima razvijeno ovčarstvo, tu su i janjetina, te ovčji sir. Vegetacija otoka je bogata ljekovitim, začinskim i aromatičnim biljem, a zbog blage klime ovce ovdje pasu tijekom cijele godine. Zbog toga je krčka janjetina bez sumnje među najboljima u Hrvatskoj, a sir od ovčjeg mlijeka uz bok onom najslavnijem, s otoka Paga. More je čisto i bogato ribom, a duga je i tradicija maslinarstva, te je krčko maslinovo ulje vrlo cijenjeno.

Sve ovo jamči raznoliku i uzbudljivu gastronomsku ponudu, a umijeće kuhara u brojnim kvalitetnim krčkim restoranima u svim mjestima na otoku, ugodan ambijent i ljubazno osoblje pobrinut će se za vrhunski doživljaj svakog gurmana.

Od autohtonih jela, karakterističnih baš za otok Krk, spomenut ćemo šurlice. Ovo je posebna tjestenina, na Krku vrlo omiljena, bez koje je bilo kakva svečanost na otoku nezamisliva.

Svako izuzetno krčko jelo koje ćete ovdje probati valja, dakako, zaliti čašom dobrog vina. Možete li zamisliti bilo koje vino primjerenije za tu prigodu od vrhunske, autohtone, vrbničke žlahtine? Mi ne možemo.

Zabava

Glavna središta noćnog života i zabave na otoku Krku su grad Krk i Malinska. Donedavno je Malinska bila odredište mladih koji su na večernju zabavu dolazili ovamo čak s kopna, no posljednjih godina taj primat polako preuzima Rijeka, a na samom otoku grad Krk. Bez obzira na to, u Malinskoj Vam navečer sigurno neće biti dosadno – bit će tu puno koncerata, nastupa DJ-a i tuluma, ponekada vrlo ekskluzivnih. Takva je situacija i u gradu Krku, noćni će život mlade svakako zadovoljiti.

U svim mjestima otoka tijekom ljetnih mjeseci organiziraju se razne zabavne, kulturne, sportske i druge manifestacije, pučke i ribarske fešte i slično. U većim mjestima to je svakodnevno ili gotovo svakodnevno. U manjim mjestima rjeđe, no i u njima ćete pronaći kafiće gdje se možete zabaviti u večernjim satima, ili se pak zaputite s društvom i bocom vrbničke žlahtine na obližnju plažu i tamo dobro zabavite.

Dolazak na otok Krk

Malo se koje mjesto na hrvatskoj obali, o otocima da i ne govorimo, može pohvaliti tako dobrom prometnom povezanošću kao otok Krk. S kopnom je povezan mostom, pa je dolazak automobilom jednostavan. Poželite li ići na izlete na susjedne otoke Cres ili Rab, tamo voze trajekti iz trajektne luke Valbiska na Krku.

Redovnim autobusnim linijama otok Krk je povezan s Rijekom i Zagrebom.

Osobito valja istaknuti međunarodnu zračnu luku Rijeka, koja se nalazi baš na otoku Krku, kod Omišlja. U ovu zračnu luku leti i nekoliko niskotarifnih avioprijevoznika, a redovnim ili charter letovima otok Krk je povezan s brojnim europskim gradovima.