Apartmani Cres i Lošinj , cresko-lošinjsko otočje

Povijest i znamenitosti

Najstariji pronađeni tragovi prisutnosti ljudi na otočju potječu još s kraja paleolitika. Na «Apsirtovim otocima» iz starogrčke legende o Argonautima i Zlatnom runu osobito je živo bilo u brončano i željezno doba. Na Cresu je otkriveno 19, a na Lošinju 18 gradina iz tog doba. Valja napomenuti da su Cres i Lošinj tada, ili barem u jednom dijelu tog razdoblja, bili jedan otok, a tek kasnije umjetno prokopanim plovnim kanalom podijeljen na dva. Barem 3 su gradine bile na Unijama, a bilo ih je i na Susku, Iloviku, Susak. Bilo je to doba kada je čovjek otkrio i razvijao trgovinu i pomorstva, pa ovakva gusta naseljenost ne treba čuditi, jer se otočje nalazi na važnom plovnim putu.

Nakon rimskog osvajanja broj naselja je racionaliziran. Dobar dio je napušten, a ona zadržana ubrzano rastu i razvijaju se. Tako ćete na Cresu naći čak 3 mjesta koja se mogu pohvaliti s neprekidnom naseljenošću u zadnjih 4000 godina, Osor, Lubenice i Beli. Neki će ovdje uvrstiti i četvrto, grad Cres, no ipak je vjerojatnije da se današnji Cres nalazi tek na mjestu gdje je bila luka prapovijesne gradine, a kasnije rimskog grada Crepse.

Lošinj, a čini se i otok Unije, u rimsko vrijeme slabo su naseljeni, te postaju velike poljoprivredne površine namijenjene prehrani sve većeg, bogatijeg i moćnijeg grada Osora. Tako ostaje sve do 13. stoljeća, kada se nekoliko obitelji naseljava na Lošinj i nastaju najprije današnji Veli Lošinj, a potom i Mali Lošinj.

Otočje su do dolaska Rimljana, a i kasnije, nastanjivali Liburni čiji su gradovi nesumnjivo imali snažne trgovačke veze sa starim Grcima, a ne treba isključiti mogućnost da su Grci na otočju imali svoju koloniju. Isto tako ne treba isključiti mogućnost da su tu bili i Histri. Poprilično smo sigurni da je tu, osobito kod Belog, bilo i Kelta, no to će tek povijest trebati potvrditi. Hrvati na otočje dolaze vjerojatno krajem 7. ili u 8. stoljeću.

Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva otočje je pod kratkom vlašću Ostrogota, a zatim u sklopu Bizanta. Osor tada postaje središte biskupije, te se i zbog toga dodatno razvija i značaj mu raste.

Od 11. stoljeća otočje je dio kraljevine Hrvatske, te kasnije Hrvatsko-ugarskog kraljevstva, uz povremena razdoblja mletačke vlasti, do početka 15. stoljeća, kada dolazi pod trajnu vlast Venecije, sve do pada Mletačke Republike 1797. godine.

Venecija ukida autonomiju Lubenicama i Belom, a Osor je iz niza razloga već počeo propadati, prvenstveno zbog gubitka važnosti prokopanog kanala i malarije koja se širila iz zapuštenih rimskih solana, te grad Cres postaje upravno središte i ubrzano se razvija.

Mali Lošinj doživljava svoj procvat kasnije, kada se prvotno poljoprivredno stanovništvo okreće pomorstvu i brodogradnji, te vrhunac doseže u 19. stoljeću, s najvećom trgovačkom flotom na Jadranu i 11 brodogradilišta. Iako je Mali Lošinj doživio udarac kada se su parobrodi počeli potiskivati jedrenjake, i danas je ostao najveći grad na otočju i najveći otočni grad Jadrana.

Poslije pada Venecije otočje je pod kratkotrajnom austrougarskom, pa francuskom vlašću, a nakon pada Napoleona ponovo u sklopu Austrougarske, do kraja prvog svjetskog rata. Tada je kratkotrajno dio Kraljevine SHS, a Rapalskim ugovorom s kraja 1920. godine dolazi pod Italiju. Poslije 2. svjetskog rata dio je Hrvatske u sklopu Jugoslavije, a od 1991. dio samostalne Hrvatske.

Što posjetiti?

Osor, grad muzej. Danas maleni gradić, a tisućama godina jedno od najvažnijih središta Jadrana. Grad koji, unatoč brojnim i opsežnim istraživanjima, još uvijek krije mnoge tajne koje će nas u budućnosti, kada ih otkrijemo, zasigurno zadiviti.

Lubenice, još jedan grad muzej. Kada budete dolazili i ukaže Vam se prvi pogled na Lubenice, vjerojatno ćete pomisliti da ste se nekim čudom našli u Međuzemlju ili nekom drugom svijetu iz bajke. Možda i jeste, Lubenice su zaista bajkovito mjesto.

Beli, treće mjesto koje priča tisućama godina stare priče. Pogledajte jedini očuvani rimski most na istočnoj obali Jadrana, prošećite šetnicama Tramuntane i upoznajte bjeloglave supove koji ovdje žive, prekrasnu, a rijetku i vrlo ugroženu pticu, koja je na otok Cres došla davno prije ljudi, a danas joj je ostao jedno od posljednjih staništa.

Osoršćicu, gorje u zaleđu Nerezina, koja svojom raznolikošću biljnih vrsta predstavlja pravi prirodni botanički vrt, mjesto gdje se mediteranska vegetacija pomiješala s onom kontinentalnom, mjesto gdje je u spilji živio Sveti Gaudencije i protjerao zmije otrovnice s cresko-lošinjskog otočja.

Grad Cres, s brojnim kulturno-povijesnim znamenitostima, koji je unatoč činjenici da je postao upravno i turističko središte, uspio u potpunosti očuvati izgled i karakter srednjovjekovnog gradića.

Mali i Veli Lošinj, relativno mlade gradove, koji su u kratko vrijeme uspjeli sustići i prestići tisućugodišnjake. Mjesta koja se zbog svojih mikroklimatskih karakteristika smatraju klimatskim lječilištima s izuzetno blagotvornim djelovanjem na dišne putove tijekom cijele godine. Mjesta u čijem je podmorju pronađen najbolje sačuvan kip starogrčkog Apoksiomena.

Upoznajte brojnu populaciju dobrih dupina koji žive u moru oko cresko-lošinjskog otočja i institut Plavi Svijet u Velom Lošinju, koji se o njima, ali i o kornjačama i drugim stanovnicima mora brine.

Susak, pješčani otok, jedinstven po svojim geološkim svojstvima, a zbog relativne izoliranosti tijekom stoljeća, poznat i po jedinstvenoj etnografiji.

Posjetiti valja i Punta Križa, mjesto, ali i cijelu regiju na krajnjem jugoistoku otoka Cresa, s brojnim lijepim uvalama, ovcama koje slobodno pasu, šumama hrasta crnike, te brojnim usamljenim crkvama i njihovim ostacima, koje su još neistražene, a kriju mnoge tajne i zasigurno fascinantne priče.

Valun, maleno mjesto na Cresu, s jedinstvenim dvojezičnim i dvografijskim natpisom iz 11. stoljeća, Valunskom pločom.

Ne propustite ni otok Unije, otok maslina s brojnim i slabo istraženim prapovijesnim i antičkim spomenicima.

Plaže

Teško je općenito i nepristrano govoriti o plažama cresko-lošinjskog otočja, jer su se našle u «nepravednoj» konkurenciji većeg broja Creskih plaža izuzetne ljepote. No, ipak pokušajmo.

Na svim ovim otocima i u svim mjestima postoje brojne lijepe plaže, s kristalno čistim morem. Naći ćete tu i uređene plaže s bogatom ponudom dodatnih sadržaja i ugostiteljskim objektima, a još je više prirodnih plaža, pa i onih u skrovitim uvalama za one koji ne vole gužvu.

Vrlo je moguće da se na Cresu nalazi najgušća koncentracija na Jadranu onih plaža koje ćemo svrstati u kategoriju prekrasnih, izuzetnih. To su plaže na kojima se ne morate kupati da biste uživali, za uživanje je već dovoljno gledati ih. U tu kategoriju svrstat ćemo dvije plaže kod Lubenica, dvije plaže kod Valuna, plažu Meli na jugoistoku otoka, plažu Mali Bok kod Orleca, plažu u uvali Koromačna kod Beleja i reći da smo ih sigurno barem nekoliko koje u ovu kategoriju ulaze zaboravili.

Gastronomija

Na ovim otocima, koji obiluju autohtonim začinskim biljem, ovce slobodno pasu u prirodi cijele godine, zahvaljujući blagoj klimi. Zbog toga su janjetina i ovčji sir nadaleko poznati i cijenjeni.

Također je poznato i cijenjeno maslinovo ulje, s brojnim nagradama i priznanjima od najdavnijih dana do danas.

Ne treba zaboraviti da je ovo i ribarski kraj, a čisto more bogato je kvalitetnom ribom

Susak je ne tako davno bio praktički jedan veliki vinograd i tamošnje vino je bilo nadaleko cijenjeno. Zatim je vinogradarstvo zamrlo, no danas se opet obnavlja i vino je opet vrhunsko. Vrhunske su i rakije i likeri Lošinja, pripremljeni s aromatičnim začinskim i ljekovitim biljem.

Dodamo li svemu tome velik broj kvalitetnih restorana gotovo u svim mjestima na otočju, lako se da zaključiti da je gastronomska ponuda cresko-lošinjskog otočja raznolika, bogata i izuzetna. Nerijetko će pravi gurmani odabrati ovaj kraj kao svoje odredište za godišnji odmor prvenstveno iz razloga da bi uživali u delicijama lokalne kuhinje.

Aktivni odmor i zabava

Ljubitelji aktivnog odmora na otočju će pronaći brojne zanimljive sadržaje. Na svim su otocima brojne uređene šetnice i biciklističke staze, planinari će uživati na Ososršćici i brežuljcima Tramuntane, avanturisti znaju uživati istražujući «pitomu divljinu» Suska, a sve ljubitelje aktivnosti u prirodi veseli činjenica da na otočju nema zmija otrovnica.

U podmorju otočja više je zanimljivih lokacija za ronjenje, kako olupina brodova od antičkih vremena, pa sve do 20. stoljeća, tako i prirodnih podmorskih atrakcija. U više mjesta djeluju ronilački klubovi.

Na Cresu je poprilično alohtone divljači, pa je popularan među lovcima, osobito predio Punta Križa.

U mjestima, osobito većim gradovima Malom Lošinju i Cresu, djeluju brojni sportski klubovi, s raznim sportskim terenima, te su mogućnosti bavljenja sportom raznolike. Također se, osobito u ljetnim mjesecima, organiziraju brojne sportske manifestacije, od kojih je posjetiteljima često najzanimljivije sudjelovanje u onim s ne toliko uobičajenim i starim sportovima.

Za ljubitelje noćnog života i zabave na raspolaganju su brojni kafići i beach barovi, te diskoteke u gradu Cresu i Malom Lošinju. Organiziraju se brojne manifestacije, fešte, koncerti, kulturni događaji i izložbe. Ljubitelji dobre hrane i zabave najčešće će uživati na pučkim feštama, dok će ljubitelji klasične glazbe često doći ovamo kako bi uživali u koncertima tijekom tradicionalnih Osorskih glazbenih večeri ili Lubeničkih glazbenih večeri.

Dolazak na cresko-lošinjsko otočje

Na otoke Cres i Lošinj moguće je doći automobilom. Otok Cres je povezan s kopnom dvjema trajektnim linijama. Iz mjesta Brestova u Istri trajekt vozi u Porozinu na Cresu, a s otoka Krka, koji je mostom povezan s kopnom, iz Valbiske, trajekt vozi u Merag, nedaleko grada Cresa. Trajekti na ovim linijama su vrlo česti, osobito u ljetnim mjesecima, a vožnja traje tek 20-tak minuta.

S Cresa se na Lošinj dolazi okretnim mostom u Osoru.

Izravna autobusna linija za mjesta na glavnoj otočnoj prometnici koja povezuje gradove Cres i Mali Lošinj, te Veli Lošinj, postoji iz Zagreba i Rijeke, a u ljetnim mjesecima i iz Ljubljane. U ostala mjesta na ova dva otoka moguće je doći lokalnim autobusnim linijama.

Na ostale otoke nije moguće doći automobilom i na njima automobila niti nema. Najpouzdanija je veza za njih brodska linija iz Malog Lošinja, koja vozi svakodnevno. Također postoji katamaranska veza iz Rijeke, za sve ove otoke, uključujući i Cres i Malog Lošinja, a u ljetnim mjesecima i katamaranska veza koja povezuje Pulu i Zadar.

Najbliže međunarodne zračne luke su u Puli, te riječka, kod Omišlja na susjednom otoku Krku. U obje zračne luke leti nekoliko niskotarifnih kompanija iz brojnih europskih gradova.

Na otoku Lošinju postoji manji aerodrom, no koliko nam je poznato, tamo nema redovnih linija. U ponudi su panoramski, ali i taksi letovi za brojne europske zračne luke. Ukoliko ste sretan vlasnik privatnog zrakoplova ili helikoptera, lošinjski aerodrom bi Vam mogao biti zanimljiv.

Smještaj na Cresu i Lošinju u ponudi Apartmani Hrvatska

Apartmani Hrvatska sa zadovoljstvom Vam može ponuditi smještaj kod privatnih iznajmljivača, u apartmanima u slijedećim mjestima na otoku Cresu i Lošinju: Cres , Mali Lošinj , Martinšćica , Valun , Lubenice , Osoru , Belej , Veli Lošinj , Nerezine , Miholašćica .

Copyright © 2014 KOIMA d.o.o. www.apartmani-hrvatska.com Sva prava pridržana

Tekstovi na Apartmani Hrvatska su autorska djela te posjeduju subjektivnu originalnost (izvornost).
Apartmani Hrvatska polaže autorska prava na sve tekstualne sadržaje objavljene na ovim internet stranicama.
Svako neovlašteno kopiranje teksta povlači sa sobom kaznenu i građansko pravnu odgovornost kako po domaćem tako i po međunarodnom pravu.
Kopiranje bilo kojeg dijela sitea, bez dozvole vlasnika autorskih prava, smatra se kršenjem autorskih prava i podložno je tužbi.
Apartmani Hrvatska ne želi povrijediti ničija autorska prava ili narušiti nečiji privatni život, pa ako smatrate da je na neki način došlo do povrijede Vaših ili tuđih prava molimo da nas upozorite kako bismo eventualne propuste ispravili u najkraćem mogućem roku.